Posljednjih mjeseci postalo je jasno da Evropska centralna banka (ECB) ne planira povratak u period izuzetno jeftinog novca. To znači da Evropa ulazi u razdoblje skupljeg kapitala – promjenu koja ima duboke posljedice za ekonomije, kompanije i građane.
Stabilne kamate, ali nova realnost
Odlukom od 30. oktobra 2025. ECB je zadržala kamatne stope nepromijenjenima:
- glavno refinansiranje: 2,15%
- granična kamatna stopa: 2,40%
- depozitna stopa: 2,00%
Prema projekcijama ECB-a, inflacija bi u prosjeku trebala iznositi 2,1% u 2025., pasti na 1,7% u 2026., te blago porasti na 1,9% u 2027.
Primarni cilj ECB-a ostaje stabilnost cijena i inflacija blizu, ali ispod 2% — nivoa koji se smatra optimalnim za održiv ekonomski rast.
Neutralna kamatna stopa je viša nego prije
Iako se inflacija stabilizirala, postalo je jasno da je “neutralna kamatna stopa” — ona koja ni ne podstiče ni ne koči rast — sada viša nego u periodu prije kriza. To znači da će cijena kapitala ostati povišena i u srednjem roku.
Posljedice za kompanije
Skuplje zaduživanje predstavlja direktan udar za firme:
- investicije i razvoj postaju skuplji,
- širenje poslovanja se usporava,
- kompanije s visokim dugovima osjećaju dodatni pritisak.
Posebno su pogođeni startupovi i inovativne firme koje zavise od ulaganja i rizičnog kapitala — jer banke i investitori postaju znatno selektivniji.
Države s visokim dugom pod pojačanim pritiskom
Južnoevropske zemlje, ali i sve članice s većim javnim dugom, suočavaju se s rastućim troškovima servisiranja obaveza. To ograničava fiskalni prostor za:
- razvojne projekte,
- socijalne politike,
- zelenu tranziciju.
Efekti na građane
Skuplji kapital najbrže se osjeti na kreditima građana:
- rate stambenih i potrošačkih kredita rastu,
- zaduživanje postaje teže dostupno,
- potrošnja se smanjuje.
Istovremeno, štediše mogu profitirati od viših kamatnih stopa, ali realna vrijednost ušteđevine može stagnirati ako inflacija ostane blizu 2%.
Tržište nekretnina, koje je godinama raslo zahvaljujući niskim kamatama, može ući u fazu usporavanja ili korekcija zbog manje dostupnih kredita i slabije potražnje.
Ko su dobitnici, a ko gubitnici?
Dobitnici:
- banke i finansijske institucije (više kamatne marže),
- stabilne, profitabilne kompanije koje se ne oslanjaju na kredite,
- investitori s likvidnom imovinom (atraktivnije obveznice i štednja).
Gubitnici:
- visoko zadužene firme,
- startupovi koji su ranije napredovali zahvaljujući jeftinom kapitalu,
- kućanstva s velikim kreditnim obavezama,
- države s visokim deficitima i dugom.
Nova finansijska paradigma
Ulazak u „eru skupog kapitala“ nije samo promjena kamatnih stopa — to je temeljna strukturalna transformacija koja će oblikovati načine na koje Evropa investira, štedi, gradi i troši. Razumijevanje novih pravila finansiranja postaje ključno za kompanije, vlade i građane, ali i važan zadatak za medije koji tumače dugoročne ekonomske trendove.