Bosna i Hercegovina je tokom 2025. godine proizvela ukupno 14,4 teravatsata (TWh) električne energije, što je gotovo isti nivo kao i godinu ranije, iako su u tom periodu zabilježeni manji učinci termoelektrana i hidroelektrana.
Takvi pokazatelji proizlaze iz podataka Nezavisnog operatora sistema u BiH (NOS) i Agencije za statistiku BiH. Energetski stručnjak Edhem Bičakčić u izjavi za Fenu pojašnjava da je stabilan ukupni obim proizvodnje rezultat uključivanja novih varijabilnih obnovljivih izvora energije, prvenstveno solarnih i vjetroelektrana, čiju su izgradnju finansirali privatni investitori.
Tokom 2025. godine iz BiH je izvezeno 7,8 TWh električne energije, dok je uvoz iznosio 5,4 TWh. U poređenju s prethodnom godinom, i izvoz i uvoz manji su za oko devet posto.
“Kada se analiziraju finansijski pokazatelji, vidi se da je vrijednost izvoza iznosila 870 miliona KM, što je rast od 30 posto u odnosu na prošlu godinu. Istovremeno, uvoz električne energije dosegao je 630 miliona KM, što predstavlja povećanje od čak 102 posto, odnosno više nego duplo u poređenju s prethodnom godinom”, naveo je Bičakčić.
Neto izvoz, izražen u fizičkom obimu, iznosio je 2,4 TWh i zadržao se na nivou iz 2024. godine. Međutim, finansijski efekat neto izvoza iznosio je 240 miliona KM, što je smanjenje od 33 posto u odnosu na raniji period.
Proizvodnja termoelektrana tokom godine iznosila je 7,8 TWh, što je pad od sedam posto. Kako pojašnjava Bičakčić, razlozi se nalaze u dugotrajnom nedostatku uglja i smanjenoj pogonskoj spremnosti pojedinih termoblokova. Hidroelektrane su, usljed nepovoljnih hidroloških prilika koje još traju, proizvele 4,3 TWh električne energije, što je osam posto manje nego godinu ranije.
S druge strane, proizvodnja vjetroelektrana i solarnih elektrana priključenih na prenosnu mrežu dostigla je 1,2 TWh, što je dvostruko više u odnosu na 2024. godinu, zahvaljujući puštanju u rad novih kapaciteta. Dodatno, manji obnovljivi izvori povezani na distributivnu mrežu – uključujući male hidroelektrane, industrijske elektrane, solarne i vjetroelektrane te postrojenja na biogoriva – proizveli su 1,1 TWh električne energije, što predstavlja rast od 47 posto.
“Ovo posljednje je rezultat priključenja novih solarnih elektrana u BiH čija će se izgradnja intenzivno nastaviti i u 2026. godini”, zaključio je počasni predsjednik BH K CIGRE Edhem Bičakčić u izjavi za Fenu.
Na tržištu električne energije trenutno se cijena jednog megavatsata kreće oko 100 eura.