Nenad Grković, poslanik Liste za pravdu i red u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine reagovao je na poziv za otcjepljenje lidera SNSD-a Milorad Dodika zaključivši da to radi “pedeset i neki put” i da se samo radi o “predizbornom triku”.
Održan sastanak sa predstavnicima Evropske komisije. Edin Forto kaže: “Nema dobrih vijesti iz Brisela, nismo čuli nikakva konkretna rješenja”. Hoćemo li ponovo vidjeti kamione na granicama?
To nije sam problem Bosne i Hercegovine, to je problem i prijevoznika u Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji i Albaniji. Umjesto da se izvrši neki zajednički pritisak na Brisel, da se tim ljudima omogući da rade svoj posao nesmetano, vidimo da nema tu nikakvog dogovora, da jednostavno nemaju dovoljno sluha naši vodeći političari za takve probleme. Da se ovakva situacija desila u bilo kojoj drugoj zemlji, ja sam ubijeđen da bi se mnogo više zauzeli za rješavanje takvih pitanja jer to su jako ozbiljne stvari. Ugroženo je snabdijevanje zemlje prije svega sa naftom, znači sa naftnim derivatima i mi smo se mogli naći u situaciji tada da ostanemo u jednom periodu bez goriva. Dakle, mogla se cijela država blokirati radi te situacije.
Zakazana sjednica Predstavničkog doma, danas utvrđen dnevni red. Ima li svrhe da Predstavnički dom zasjeda ako je Dom naroda u blokadi? Šta je svrha osim da zastupnici, odnosno poslanici, opravdaju svoje plate?
Tu ste u pravu. Nažalost, kao što znate, u prethodnom periodu, ne samo da je Dom naroda blokiran, već je i Vijeće ministara. Dakle, mi bi trebali da dobijamo te zakone od VM-a, da ti zakoni prođu kroz Predstavnički dom, odnosno kroz Parlamentarnu skupštinu, pa onda da prođu kroz Dom naroda. Međutim, vidimo da mi dobijamo te zakone iz Vijeća ministara. Uglavnom, ovi zakoni koji dolaze na dnevni red, to su inicijative poslanika. Dalje, kada uspiju da prođu Predstavnički dom, u Domu naroda znate da opet imamo blokadu od SNSD-a i HDZ-a, tako da ja ne vidim jednostavno neki izlaz iz cijele te situacije i ne vjerujem da će se to riješiti prije izbora.
VSTV ima negativan stav o prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužilaškom vijeću. Taj predlog ste podnijeli vi iz opozicijskih stranaka iz Republike Srpske. Oni kažu njegovo usvajanje u sadašnjem obliku moglo bi ugroziti efikasnost, funkcionalnost i održivost pravosudnog sistema. Kako komentarišete te zamjerke?
Gledajte, prvo, mi iz opozicije smojednostavno predložili te zakone ne bismo li nekako pogurali cijelu stvar vezanu za ove evropske pregovore. I znate da su ta dva zakona bili uslov.
I dalje su?
I dalje su. Imali smo taj neki rok i zbog toga smo i tražili hitnost, da ide po hitnoj proceduri. Međutim, to nije tada prošlo. Postoji još zahtjeva u Predstavničkom domu da se napravi javna rasprava oko tog zakona. I bio sam na toj javnoj raspravi, ali niko iz VSTV nije došao na tu javnu raspravu da iznese te svoje primjedbe. S druge strane, što sam ja iz medija saznao, najviše u stvari smeta provjera imovine. Znači, mi jesmo iz opozicije napravili dosta strožiju verziju nego što je gospodin ministar Bunoza ponudio.
Šta Brisel kaže o tome? Koliko je zapravo ovaj nacrt zakona prihvatljiv za njih?
Gledajte, to je u principu isti zakon kao što je ovaj zakon bio u Vijeću ministara, odnosno što je radio gospodin Bunoza. Dakle, nema tu neke velike razlike. Možda 95% su slični.
Ovih 5% tiče se ove provjere imovine?
Upravo tako. I to je njima najveći problem.
Imate još zamjerke oko broja članova VSTV-a. Neko govori da ih ima previse?
Možemo da raspravljamo o tim stvarima i evo još uvijek postoji mogućnost da se ulože amandmani na izmjene tog zakona, možemo da raspravljamo na sljedećoj sjednici, nije nikakav problem, ali mi definitivno nećemo popustiti po pitanju ispitivanja imovine, sudija, tužilaca i tako dalje. Jer smatramo da je to najveći problem u ovoj državi pravosuđe prije svega. Jer gledajte, ako vi u Republici Srpskoj 20 godina imate jednu te istu grupu ljudi na vlasti i pritome u tih 20 godina nemate nijednog visokog funkcionera SNSD-a da je bar pokrenut postupak protiv njega o korupciji, a tolike pare su im prošle kroz ruke, tolike su procesi odrađeni netransparentno i sad vi nama kažete odjednom kao da mi imamo savršene sudije, imamo savršene tužioce, da mi ne treba da provjeravamo njihovu imovinu. Zašto ne bi trebalo da provjeravamo? Ako mi kao poslanici smo dužni da svake godine popunimo imovinski karton i da naša imovina bude dostupna javnosti, zašto ne bi njihova? Ako im se ne sviđa slobodno mogu da nađu neki drugi posao
Za narednu srijedu zakazano je novo saslušanje uprave BHANSA. Šta ukoliko se članovi uprave ne pojave ponovo pred parlamentarci?
To je stvarno smiješno što oni rade. Totalno je neprihvatljivo. Prvo, mi članovi Komisije za saobraćaj i komunikacije dužni smo po zakonu da vršimo nadzor takvih institucija. I mi nešto spektakularno nismo od njih tražili. Jednostavno smo zatražili informacije o broju zaposlenih, njihovim primanjima i tako dalje. Jer smo svjesni problema da ljudi odlaze.
Je li bilo pritiska? Davorin Primorac je ranije pokušavao izbjeći ovo saslušanje, obraćajući se Vijeću ministara, između ostalog OHR-u, čak i Evropskoj uniji, žalio se na Komisiju da zapravo vršite pritisak?
Dobili smo pismo u kome on kaže da mi sa tim zahtjevima ugrožavamo avionski saobraćaj iznad Bosne i Hercegovine. Zato što smo pitali koliko ima zaposlenih i kolike su njihove plate? Pa, valjda je to normalno da znamo mi u Parlamentu i da možemo na osnovu tih informacija da vidimo, da razmotrimo sve te probleme. Evo vidio sam prije neki dan u medijima da je 8 kontrolora napustilo BHANSA-u. Znači, mi imamo jako ozbiljan problem. I veliki broj tih uposlenika je u jednom momentu zatražio bolovanje. Znači, definitivno nešto ne funkcioniše. A s druge strane, što tiče gospodina Primorca, kada su bili blokirane finansije BHANSA-e tada je dolazio pred ovu Komisiju. Znači tada mu Komisija nije smetala i tada nismo ugrožavali ničiji interes. Znači kada je ostao bez novčanih sredstava, kad smo mu bili potrebni, onda je redovno dolazio i onda je bio zdrav. Međutim sad kad tražimo jednostavne stvari, mislim ništa spektakularno, odjednom je bolestan cijeli menadžment.
Nedavno je Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma PS BiH čiji ste član, razmatrala situaciju na BHRT-u. Ima li rješenja?
Nažalost, ja ga definitivno ne vidim. Svaki put kad su sindikati BHRT-a tražili sastanak, svi smo, mislim na kolege iz Komisije za saobraćaj i komunikaciju, uvijek su bile tu prisutni. Odazivali smo se na te sastanke. Uslovi u kojima oni rade su stvarno katastrofalni. Ta zgrada je, ako se ne varam, izgrađena 1984. za vrijeme Olimpijade i od tada nije bilo nekih većih ulaganja i ta oprema je baš zastarjela i treba da se zamijeni. Ali u ovom trenutku njihov najveći problem jeste taj finansijski izgled. Mi smo iz Komisije za saobraćaj i komunikaciju upućivali i zaključke i inicijative i prema Predstavničkom domu, odnosno Parlamentarnoj skupštini i upućivali smo i u Vijeće ministara. I ne možete jednostavno, dok je god Vijeće ministara blokiran, ne možete ništa uraditi po tom pitanju. Svaka naša inicijativa, svaki naš zaključak jednostavno zaustavi se ili u VM-u ili ako prođe kroz Parlament zaustavi se u Domu naroda. Tako da jednostavno ne vidim izlaza.
U pojedinim krugovima očekuje se da visoki predstavnik Christian Schmidt zapravo riješi ovaj problem?
Mislim da nije u redu da djeluje Schmidt iz prostog razloga jer ovdje je problem nastao zbog nepoštovanja zakona. Znači, ne možete svaki put, kada neko u ovoj državi nepoštuje zakon, vući za rukav Schmidta.
Ali je Schmidt reagovao u slučaju “Viaduct” i to je riješeno?
Nećemo da se zaboravi to pitanje. Izvršit ćemo opet medijski i politički pritisak. Prije svega, ovdje moram reći da je problem do Tužilaštva Bosne i Hercegovine koje ne radi ništa po ovom pitanju. I nije to prvi put i mi smo bili na sastanku sa gospodinom Kajganićem i razgovarali smo na tu temu i on je obećao kada će pokrenuti slučaj. Nažalost, od tog momenta do danas ništa nismo dobili od tih informacija i ubjeđen sam da ćemo ponovo tražiti informacije od Tužilaštvua. Tužilaštvo je onaj problem u suštini koji imamo ovdje u BiH. Jednostavno, pravosuđe ne radi svoj posao.
Milorad Dodik poziva opoziciju da se pridruži vladajućoj koaliciji u nakani da Republika Srpska izađe iz Dejtonskog sporazuma. Kako odgovarate na ovaj poziv?
Vidim da su vaše kolege brojali da je Dodik 50 i neki put pozvao na otcjepljenje.
Da, ali ovog puta pozvao je opoziciju da mu se pridružite?
Ma svaki put on to radi, namjerno to radi, jer će onda sutra reći, evo vidite, oni su izdajnici, nisu htjeli da podrže otcjepljenje, a mi bismo uspjeli da se odvojimo, ali iz opozicije nas nisu podržale. Treba li uopšte vladajućoj strukturi u Republici Srpskoj podrška opozicije za tako nešto, ako se zna recimo da imaju komotnu većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a pritom i da su vlasti na nivou Bosne i Hercegovine? Naravno da im ne trebamo. Nisu nas nikad pitali za tako nešto, nikoga oni ništa ne pitaju. To je jedan jednostavno predizborni trik, koji nije ništa novo. Znamo da svaki put pred izbore kada počinje izborna kampanja, a očigledno da je već počela, Dodik koristi takve stvari i bit će toga još sigurno.