Evropska unija se ubrzano priprema za duboku i dugotrajnu energetsku krizu uzrokovanu ratnim sukobima na Bliskom istoku. Komesar EU za energetiku Dan Jørgensen potvrdio je da Brisel razmatra sve ekstremne opcije, uključujući uvođenje racionalizacije goriva i dodatno oslobađanje nafte iz strateških rezervi kako bi se ublažio udar na tržište.
U intervjuu za Financial Times, Jørgensen je naglasio da će visoke cijene energije ostati prisutne veoma dug period, te da se za određene kritične proizvode očekuje dodatno pogoršanje situacije u narednim sedmicama. Komesar je istakao da je ovo duga kriza i da je retorika koju zvaničnici sada koriste mnogo ozbiljnija nego na samom početku sukoba.
Prema njegovim riječima, analiza jasno pokazuje da države članice moraju biti potpuno sigurne da posjeduju sve što im je potrebno za dugotrajnu nestabilnost.
Glavni uzrok haosa na globalnim tržištima je skoro zatvaranje Hormuškog moreuza, ključnog plovnog puta za transport nafte, kao i direktni udari na energetsku infrastrukturu u Zaljevu.
Posebna zabrinutost vlada u sektoru avijacije zbog drastičnog smanjenja zaliha mlaznog goriva, što bi moglo dovesti do velikih poremećaja u zračnom saobraćaju.
Iako EU zvanično još nije proglasila krizu sigurnosti snabdijevanja, Jørgensen ističe da se uveliko izrađuju planovi za najgore scenarije.
To podrazumijeva moguće ograničenje potrošnje dizela i mlaznog goriva, ali i razmatranje uvoza goriva iz SAD-a koje ima drugačije tehničke standarde, poput niže tačke smrzavanja.
Također se ne isključuje ponovno otvaranje državnih rezervi nafte nakon što je prošlog mjeseca izvršeno najveće oslobađanje u historiji.
Bolje je biti spreman nego žaliti, poručio je Jørgensen, dodajući da će Brisel, ukoliko situacija postane još ozbiljnija, morati posegnuti za svim dostupnim zakonodavnim alatima kako bi očuvao stabilnost bloka.