Iako Evropska unija nastoji ubrzati prijelaz prema kružnoj ekonomiji i povećati stopu recikliranja, trgovina sirovinama za reciklažu i dalje pokazuje veliku ovisnost o međunarodnom tržištu.
Lani je Evropska unija uvezla 49,7 miliona tona sirovina za recikliranje i izvezla 36,2 miliona tona u zemlje izvan Evropske unije pa je razlika između uvoza i izvoza iznosila 13,5 miliona tona, prema objavi Eurostata.
Istovremeno, neto obim uvoza porastao je za oko milion tona ili 7,8 posto na godišnjoj razini.
Statističari napominju da je Evropska unija neto uvoznik reciklirajućih sirovina od početka prikupljanja podataka 2005. godine, a najniži neto obim uvoza zabilježen je 2023. godine, u iznosu od 1,07 miliona tona.
“Uprkos ovom nedavnom porastu, jaz u 2025. godini još uvijek je za 35,6 posto niži od historijski najvećeg jaza između obima uvoza i izvoza (21 milion tona), zabilježenog 2006. godine”, istaknuto je u objavi.
U 2025. godini Evropska unija je izvezla 18,9 miliona tona metala, što je činilo više od polovine ili 52,1 posto ukupnog izvoza sirovina za recikliranje.
Druga najveća kategorija, kada je riječ o izvozu, bili su papir i karton sa šest miliona tona ili 16,5 posto, a slijede organski materijali s 4,4 miliona tona ili 12 posto, prenose Financije hr.
Kod uvoza su najveća kategorija organski materijali s 30 miliona tona, što čini 60,3 posto ukupnog uvoza sirovina za recikliranje. Zatim su minerali s 8,3 miliona tona ili 16,7 posto i metali sa 6,3 miliona tona ili 12,7 posto.
Poređenje podataka o sirovinama koje se mogu reciklirati i trgovini otpadom otkriva značajne razlike u izvorima materijala. Dok se metalima i papirom ili kartonom trguje gotovo isključivo kao otpadom, organski materijali su drugačiji — oni se prvenstveno sastoje od nusproizvoda. Kod organske trgovine otpad čini samo manji dio, predstavljajući 1,8 posto izvoza i 3,2 posto uvoza.