Klimatske promjene usporavaju Zemljinu rotaciju i, prema novoj studiji, ništa slično se nije dogodilo u posljednjih 3,6 miliona godina.
Svakog dana, a da to ne primjećujemo, Zemlji je potrebno malo više vremena da završi svoju rotaciju. Promjena se mjeri u dijelovima milisekunde, ali sile koje je uzrokuju su ogromne.
Nova studija pokazuje da je brzina kojom se dani produžavaju danas „bez presedana“ u posljednjih 3,6 miliona godina geološke historije.
Kako se ledeni pokrivači i glečeri tope zbog klimatskih promjena, voda koja je nekada bila „zarobljena“ na polovima sliva se u okeane i širi prema ekvatoru. Time se masa Zemlje preraspodjeljuje – slično kao klizač koji uspori okretanje kada raširi ruke.
Promjena je sada jača nego ikada u prošlosti
Prethodna istraživanja su već pokazala da klimatske promjene utiču na rotaciju planete, ali tim sa Univerziteta u Beču i ETH Züricha želio je provjeriti da li se nešto slično dešavalo u dalekoj prošlosti.
Zaključak je jasan – ne.
Iako na Zemljinu rotaciju stalno utiču Mjesec, atmosfera i unutrašnji procesi planete, klimatske promjene su postale dovoljno snažan faktor da se izjednače s tim silama, a u budućnosti ih i nadmaše.
Kako su došli do podataka
Naučnici su analizirali fosilizirane ostatke mikroskopskih morskih organizama, bentoskih foraminifera, čije ljušture čuvaju zapise o drevnim promjenama nivoa mora.
Uz pomoć mašinskog učenja i geoloških modela, rekonstruisali su promjene u rotaciji Zemlje koje sežu do prije 3,6 miliona godina.
Koliko je promjena zapravo velika?
Trenutno se dužina dana produžava za oko 1,33 milisekunde po vijeku. Naizgled malo, ali fizički gledano, riječ je o ogromnoj preraspodjeli mase.
„To znači pomjeranje oko 1.000 gigatona mase sa polova prema okeanima“, objašnjavaju istraživači.
To je energija uporediva sa razornim zemljotresom magnitude 9,0 – ne po šteti, već po sili koja djeluje na planetarnom nivou.
Šta nas čeka u budućnosti?
U scenariju visokih emisija, klimatske promjene bi do kraja stoljeća mogle postati najveći faktor koji utiče na dužinu dana, čak veći i od gravitacionog utjecaja Mjeseca.
Posljedice su male na dnevnom nivou, ali važne za precizne sisteme poput GPS navigacije i svemirskih misija.
„Ljudski utjecaj na Zemljin sistem postao je toliko dubok da sada mijenjamo i način na koji se planeta okreće“, upozoravaju naučnici.
U narednim istraživanjima naučnici planiraju proučiti i druge faktore, poput iscrpljivanja podzemnih voda i globalnih promjena u kruženju vode, koji također utječu na raspodjelu mase na Zemlji.