U mračnim dubinama južnog Atlantskog oceana, uz obalu Argentine, naučnike su otkrili čudesan, skriveni svijet koralja. Riječ je o golemom dubokomorskom grebenu koji se prostire na području veličine Vatikana, a vrvi životom unatoč potpunom mraku i golemom tlaku. Ovo otkriće, koje uključuje i najveći dosad pronađeni greben hladnovodnog koralja vrste Bathelia candida, pruža novi uvid u tajanstvene ekosustave oceanskih dubina, piše ScienceAlert.
Novootkriveni krajolik, opisan kao čarobna zemlja čudesa, dom je puzajućim rakovima, vitkim morskim zvijezdama, neuhvatljivim ribama i znatiželjnim hobotnicama. Ipak, središnji dio ovog ekosustava čine upravo prostrani grebeni rijetko viđenog koralja Bathelia candida, koji u tami postaju utočište za brojne druge organizme.
“Rekao bih da je to jedno od najživljih i najbujnijih dubokomorskih okruženja koje sam ikada vidio”, izjavio je dubokomorski biolog Santiago Herrera sa Sveučilišta Lehigh.
“Kada se spuštamo u dubinu, znamo da hrane postaje sve manje, što znači da je i život rjeđi. Stoga je golemo iznenađenje kada odjednom pronađete velike količine životinja na okupu, koje očito međusobno djeluju u vrlo živahnom i dinamičnom ekosustavu.”
Oaze u vječnoj tami
Dno svjetskih oceana i dalje je velikim dijelom neistraženo. Sunčeva svjetlost prodire samo do određene dubine, nakon čega nastupa trajni mrak i hladnoća. Uz to, golem tlak koji stvara vodeni stup čini istraživanje iznimno zahtjevnim.
Tek posljednjih nekoliko desetljeća, zahvaljujući naprednoj tehnologiji, znanstvenici su uspjeli zaviriti u te negostoljubive uvjete i otkriti iznenađujuće uspješnu biosferu.
Budući da u tami nema fotosinteze, na kojoj se temelji većina hranidbenih lanaca na kopnu, život se u dubinama okuplja oko takozvanih oaza. Neke od njih su hidrotermalni izvori, gdje toplina i kemikalije izbijaju iz vulkanskih pukotina na morskom dnu, dok su druge hladni izvori, iz kojih metan i drugi spojevi cure iz naslaga ispod morskog dna. Život na takvim mjestima često se oslanja na kemosintezu – proces stvaranja energije iz kemijskih reakcija.
Slučajno otkriće koraljnog kraljevstva
Istraživači s instituta Schmidt Ocean na istraživačkom brodu Falkor (too) tragali su upravo za hladnim izvorima koristeći daljinski upravljanu ronilicu SuBastian, kada su naišli na veličanstveno koraljno kraljevstvo. Greben se prostire na oko 0,4 četvorna kilometra, što je otprilike veličina Vatikana.
“Nismo očekivali vidjeti ovoliku bioraznolikost u argentinskom dubokom moru i vrlo smo uzbuđeni što vrvi životom”, kaže morska znanstvenica María Emilia Bravo sa Sveučilišta u Buenos Airesu i argentinskog Nacionalnog vijeća za znanstvena i tehnička istraživanja (CONICET).
“Bilo je nevjerojatno promatrati kako se sva ta bioraznolikost, funkcije ekosustava i povezanost zajedno razvijaju. Otvorili smo prozor u bioraznolikost naše zemlje samo da bismo otkrili da postoji još toliko prozora koje treba otvoriti.”
Za razliku od koralja u plićim vodama koji energiju dobivaju iz simbioze s fotosintetskim algama, dubokomorski koralji hrane se izravno hvatajući organske čestice, poznate kao “morski snijeg”, koje padaju iz gornjih slojeva oceana. Ovi koraljni grebeni tako postaju treća vrsta dubokomorske oaze koja privlači i podržava raznolik život.
Prvi leš kita i fantomska meduza
Ekspedicija, koja je istražila oko 900 kilometara morskog dna, zabilježila je i druge važne nalaze. Otkriven je prvi leš kita u dubokim vodama Argentine, na dubini od 3890 metara. Ostaci, koji se sastoje uglavnom od kostiju, služe kao stanište drugim organizmima i mogli bi ondje biti desetljećima. Leševi kitova predstavljaju golem izvor hrane i mogu godinama podržavati čitave ekosustave.
Tijekom istraživanja snimljena je i divovska fantomska meduza (Stygiomedusa gigantea), jedna od najvećih i najrjeđe viđenih meduza na svijetu. Ova zagonetna stvorenja mogu narasti do 10 metara u duljinu, a zbog života u dubokom moru zabilježeno je manje od 120 njihovih viđenja.
Fascinantno je da se novootkriveni koraljni greben nalazio nedaleko od aktivnog hladnog izvora, koji je bio dom vlastitom ekosustavu s velikim poljem kemosintetskih školjki.
Odnos između hladnih izvora i dubokomorskih koraljnih grebena još nije dobro razjašnjen, pa je nejasno jesu li ta dva staništa povezana. Među prikupljenim uzorcima nalazi se i 28 vrsta za koje istraživači sumnjaju da su nove za znanost, što znači da čudesni svijet duboko ispod južnog Atlantika krije još mnoga iznenađenja.