Vršilac dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, Louis J. Crishock, komentirao je aktuelne teme, uključujući izbor novog visokog predstavnika, probleme javnog RTV sistema i negiranje genocida.
Govoreći o procesu imenovanja novog visokog predstavnika, Crishock je naglasio da govori kao predstavnik Ureda visokog predstavnika (OHR), a ne kao predstavnik američke administracije.
Na pitanje o mogućem imenovanju novog visokog predstavnika do 14. jula rekao je da ne želi komentirati kandidate, ali da odluka Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) pokazuje koliko se institucija OHR-a smatra važnom.
“Činjenica da su se članovi Upravnog odbora PIC-a odlučili da me imenuju kao privremenog visokog predstavnika, a činjenica da su odlučili da će se pokušati imenovati novi do 14. jula, znak je da se oni slažu oko toga koliko je ova institucija važna, koliko je važan mandat ove institucije i koliko su važni stabilnost u Bosni i Hercegovini”, rekao je u razgovoru za Federalnu televiziju.
Komentirajući navode o smanjenju ovlasti OHR-a, Crishock je rekao da raspolaže punim ovlastima visokog predstavnika.
“Važno je naglasiti da imam pune ovlasti visokog predstavnika, a to uključuje i korištenje Bonskih ovlasti ukoliko budu ozbiljno ugroženi Dejtonski mirovni sporazum ili mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Korištenje Bonskih ovlasti nikada nije bilo prvo rješenje. Uvijek smo nastojali prvo podstaknuti domaće vlasti da preuzmu lidersku ulogu i same pronađu rješenje za problem”, pojasnio je.
Govoreći o predstojećim izborima, Crishock je rekao da će OHR sarađivati s izabranim predstavnicima vlasti na svim nivoima, bez obzira na izborne rezultate.
“Mi se u svakom slučaju u OHR-u radujemo saradnji s izabranim liderima na različitim nivoima vlasti, u oba entiteta i na državnom nivou. Kada sarađujete s nekim, nije neophodno da se slažete o svakom pitanju. Važno je da možete komunicirati otvoreno i iskreno te da dijelite zajedničke vrijednosti, a naše ključne vrijednosti su potpuna provedba Dejtonskog mirovnog sporazuma, očuvanje mira i stabilnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, kao i njenog ustavnog poretka”, dodao je.
Govoreći o problemima javnog RTV sistema i položaju BHRT-a, Crishock je podsjetio da su domaći političari nedavnom odlukom o dodjeli šest miliona KM pokazali da mogu djelovati kada postoji politička volja.
Pozvao je domaće vlasti da pronađu dugoročno i održivo rješenje za finansiranje i upravljanje BHRT-om, naglasivši da činjenica da je riječ o složenom problemu ne znači da ga treba rješavati OHR.
“Samo zato što je neko pitanje od velikog značaja ili što je problem težak, to ne znači da OHR treba prvi rješavati to pitanje. Vjerujem da su domaće vlasti u potpunosti sposobne pronaći rješenje u skladu sa zakonom iz 2005. godine i pozivam njih, kao i buduću vlast nakon izbora, da hitno riješe to pitanje”, poručio je.
Govoreći uoči godišnjice genocida u Srebrenici, Crishock je rekao da je očuvanje sjećanja zajednička obaveza domaćih institucija i međunarodne zajednice.
“Obilježavanje genocida u Srebrenici dužnost je svih aktera iz međunarodne zajednice i Bosne i Hercegovine. To je naša dužnost i bit će mi čast da ovog vikenda budem u Srebrenici uime Ureda visokog predstavnika”, rekao je.
Dodao je da sjećanje na genocid nije samo pitanje prošlosti, već obaveza prema žrtvama, njihovim porodicama i budućim generacijama.
“Sjećanje na Srebrenicu i genocid u Srebrenici obaveza je prema žrtvama, članovima njihovih porodica, ovoj generaciji i budućim generacijama”, istakao je.
Posebno je naglasio da negiranje genocida ne može biti predstavljeno kao sloboda govora.
“Negiranje genocida nije samo politički govor niti sloboda govora. To je napad na žrtve i članove njihovih porodica”, poručio je.
Crishock je podsjetio i na podršku Sjedinjenih Američkih Država, OHR-a i članica Upravnog odbora PIC-a Memorijalnom centru “Srebrenica”.
“Ponosan sam na podršku SAD-a i OHR-a Memorijalnom centru ‘Srebrenica’. I članovi Upravnog odbora PIC-a, uključujući predstavnike Turske i Nizozemske, također su bili uključeni u aktivnosti vezane za Memorijalni centar i očuvanje sjećanja na genocid u Srebrenici”, zaključio je, prenosi Federalna.ba.