Ujedinjene nacije i naučnici upozorili su u petak da bi „El Niño“, koji je već oborio rekorde u ranoj fazi razvoja, mogao dodatno pojačati vrućine, suše i obilne padavine širom svijeta.
Podaci naučnika sa Univerziteta Columbia pokazuju da je ključni dio Tihog okeana, koji se koristi za mjerenje snage „El Niña“, ove sedmice dostigao najtopliji i najizraženiji nivo ikada zabilježen u 15. sedmici od početka razvoja ovog klimatskog fenomena.
„El Niño“, prirodno zagrijavanje površinskih voda Tihog okeana u blizini ekvatora koje mijenja vremenske obrasce širom svijeta, vrhunac bi trebao dostići za nekoliko mjeseci, a očekuje se da će trajati do proljeća 2027. godine.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO), agencija Ujedinjenih nacija, saopćila je da će „El Niño“ vjerovatno izazvati ekstremne vrućine, suše i obilne padavine i tokom naredne godine.
„Prije dva mjeseca upozorio sam da je „El Niño“ stigao pred naš prag. Sada je u kući i pojačava vrućinu“, rekao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres.
Dodao je da je svijet već prošao ljeto obilježeno ekstremnim vremenskim prilikama, rekordnim toplotnim kupolama, velikim požarima u Španiji i Francuskoj te hiljadama izgubljenih života.
Guterres je upozorio da je ovo tek uvod u ono što slijedi te poručio da će jačanje „El Niña“ biti „dolijevanje ulja na planetu koja već gori“.
Naučnici navode da većina kompjuterskih modela pokazuje kako bi ovaj „El Niño“, na vrhuncu svog razvoja, mogao postati najintenzivniji otkako se vode mjerenja, iako to još nije izvjesno.
Klimatolog Jeffrey Shaman istakao je da će se efekti „El Niña“ preklopiti s dugoročnim globalnim zagrijavanjem izazvanim sagorijevanjem uglja, nafte i plina.
Prema upozorenju Svjetske meteorološke organizacije, tokom jeseni i zime mogući su suša i požari u Indoneziji, Indiji, drugim dijelovima Azije, na jugu i istoku Australije, u pojedinim dijelovima Južne Amerike i južne Afrike, dok bi veći dio Sjedinjenih Američkih Država i južna Evropa mogli imati više padavina od višegodišnjeg prosjeka.
Guterres je pozvao na širenje sistema ranog upozoravanja i jačanje mjera zaštite od ekstremnih vrućina, ali i na smanjenje upotrebe fosilnih goriva.
„Svijet mora prestati hraniti ovu krizu. Više uglja, nafte i plina vodi ka još opasnijoj budućnosti“, poručio je Guterres.