Misteriozno carstvo Inka i danas fascinira istraživače kao jedna od najrazvijenijih civilizacija pretkolumbovske Amerike. Ipak, mnogo prije nego što su Inke zavladale zapadnim dijelom Južne Amerike, velikim dijelom Anda gospodarila je druga, danas znatno manje poznata država.
Riječ je o Tiwanakuu, civilizaciji čija je prijestolnica na vrhuncu moći, prema pojedinim procjenama, imala između 10.000 i 20.000 stanovnika. Budući da njeni stanovnici nisu ostavili poznate pisane izvore, arheološka otkrića predstavljaju ključ za razumijevanje njihovog načina života, vjerovanja i političke moći.
Jedno od najvažnijih istraživanja provedeno je 2013. godine, dok su njegovi rezultati objavljeni šest godina kasnije u naučnom časopisu PNAS.
Tajne skrivene ispod površine jezera
Tokom podvodnih arheoloških istraživanja grebena Khoa, u blizini Ostrva Sunca na bolivijskom dijelu jezera Titicaca, naučnici su pronašli tragove ritualnih darova koji su vjerovatno bili namijenjeni božanstvima.
Ostrvo Sunca uglavnom se povezuje s Inkama jer je za njih predstavljalo važno hodočasničko mjesto. Međutim, istraživanje je pokazalo da su stanovnici Tiwanakua vrijedne predmete na tom području prinosili nekoliko stoljeća prije uspona Inka.
Država Tiwanaku razvijala se u području jezera Titicaca približno između 500. i 1100. godine. Njena moć i kulturni utjecaj proširili su se na veliki dio južnih i centralnih Anda.
Naučnici su tokom 19 dana istraživanja koristili sonar i podvodnu 3D fotogrametriju kako bi snimili i mapirali greben.
U jezerskom sedimentu pronađene su keramičke kadionice oblikovane poput pume, ostaci uglja te brojni ukrasi izrađeni od zlata, školjki i kamena.
Zlato, pume i žrtvovane lame
Puma je predstavljala važan vjerski simbol stanovnicima Tiwanakua. Na pojedinim pronađenim predmetima prikazano je i božanstvo čije je lice okruženo zrakama, ali njegov identitet nije moguće pouzdano utvrditi.
Predmeti potječu uglavnom iz perioda između osmog i desetog stoljeća. Naučnici smatraju da nisu slučajno završili u jezeru, nego su namjerno položeni u vodu tokom obreda.
Na to ukazuju i kamena sidra pronađena u blizini darova. Istraživači pretpostavljaju da su pripadnici vjerske elite obrede izvodili iz čamaca, iz kojih su dragocjene predmete spuštali u jezero.
Među pronađenim ostacima posebno se izdvajaju kosti najmanje četiri mlade lame. Analize pokazuju da su životinje žrtvovane, a zatim zajedno s vrijednim predmetima položene u jezero.
Iako nije moguće sa sigurnošću utvrditi sva značenja ovih obreda, njihova složenost pokazuje da je Tiwanaku imao razvijenu političku i vjersku organizaciju. Naučnici smatraju da su rituale provodile male elitne grupe te da su takve ceremonije imale važnu ulogu u jačanju i održavanju države.
Pronađen i ogroman hram
Novo veliko otkriće povezano s ovom zagonetnom civilizacijom predstavljeno je u istraživanju objavljenom 2025. godine u časopisu Antiquity.
Arheolozi su pronašli ostatke velikog hramskog kompleksa poznatog kao Palaspata. Nalazište se nalazi na vrhu brda u Boliviji, približno 215 kilometara jugoistočno od glavnog arheološkog lokaliteta Tiwanaku.
Kompleks je širok približno 125 i dug 145 metara. Čini ga 15 odvojenih cjelina raspoređenih oko pravougaonog dvorišta, u kojem se vjerovatno nalazio ukopani ceremonijalni prostor.
Istraživači smatraju da je hram imao veliki strateški značaj jer se nalazio na važnom putu između andskih visoravni i istočnih dolina Cochabambe.
Palaspata je tako mogao služiti kao mjesto za nadzor trgovine, kretanja ljudi i razmjene dobara između različitih područja. Arheološki nalazi pokazuju da je lokacija bila najintenzivnije naseljena približno između 630. i 950. godine.
Otkrića iz jezera Titicaca i kompleksa Palaspata potvrđuju da je mnogo prije uspona Inka u Andama postojala složena i moćna država čiji su trgovina, politički utjecaj i vjerski rituali dosezali daleko izvan njene prijestolnice.