COVID-19 može biti povezan s promjenama u mozgu koje su na snimcima vidljive godinama nakon infekcije kod osoba s neurološkim i psihijatrijskim simptomima dugog covida.
Novo kanadsko istraživanje pokazalo je da su osobe s dugim covidom imale od 16 do 20 posto niže vrijednosti markera dopaminskih nervnih završetaka u pojedinim dijelovima mozga u odnosu na zdrave ispitanike.
Istraživanje pokazuje povezanost, ali zbog malog broja učesnika ne može dokazati da je COVID-19 direktno uzrokovao trajno oštećenje mozga.
Promjene u dopaminskom sistemu
Dopamin je neurotransmiter koji ima važnu ulogu u kontroli pokreta, motivaciji, pamćenju i drugim kognitivnim funkcijama. Promjene u dopaminskom sistemu mogu doprinijeti neurološkim i psihijatrijskim simptomima.
U studiji objavljenoj u časopisu „eBioMedicine“ naučnici su analizirali PET snimke mozga 24 odrasle osobe s dugim covidom i 24 zdrave osobe slične dobi.
Istraživači su mjerili vezivanje proteina VMAT2 u strijatumu, regiji u središtu mozga koja učestvuje u kontroli pokreta, motivaciji i kognitivnim funkcijama. VMAT2 se koristi kao pokazatelj očuvanosti nervnih završetaka koji oslobađaju dopamin.
Učesnicima je ubrizgan radioaktivni marker koji se veže za VMAT2, nakon čega su promjene praćene pozitronskom emisijskom tomografijom.
Promjene povezane sa simptomima
PET snimci pokazali su da su niže vrijednosti markera u ventralnom strijatumu povezane sa smanjenom motivacijom.
Promjene u putamenu bile su povezane sa sporijim kretanjem, dok su niže vrijednosti markera u kaudatusu, odnosno repatoj jezgri, bile povezane s problemima s pamćenjem.
Kod pojedinih učesnika simptomi dugog covida trajali su duže od četiri i po godine.
„Naši nalazi pružaju uvjerljive dokaze da dugi covid uključuje gubitak neurona koji oslobađaju dopamin“, izjavio je Jeffrey Meyer, neurohemičar s Univerziteta u Torontu i jedan od autora studije.
Ipak, autori naglašavaju da je istraživanje provedeno na malom broju osoba koje su imale izražene neuropsihijatrijske simptome. Potrebne su veće i dugotrajnije studije kako bi se utvrdilo jesu li uočene promjene trajne i kakav je njihov puni klinički značaj.
Mogućnosti liječenja i dijagnostike
Marker korišten u istraživanju mogao bi u budućnosti pomoći u dijagnosticiranju određenih oblika dugog covida, ali takva primjena još nije klinički potvrđena.
Meyer smatra da bi pojedini pacijenti mogli reagirati na tretmane koji poboljšavaju funkciju preostalih dopaminskih nervnih završetaka ili utječu na oslobađanje dopamina.
Njegov tim najavio je kliničko ispitivanje lijeka koji utječe na dopaminski sistem kako bi se utvrdilo može li ublažiti probleme s pamćenjem, motivacijom i umorom.
Bolnica u kojoj se istraživanje provodi podnijela je patentnu prijavu za ovu vrstu liječenja, a Meyer je naveden kao jedan od izumitelja.
Više od 200 mogućih simptoma
Dugi covid odnosi se na simptome koji traju ili se pojavljuju nakon akutne infekcije virusom SARS-CoV-2. Može zahvatiti više organskih sistema i povezuje se s više od 200 različitih simptoma.
Među najčešće prijavljivanim simptomima su umor, problemi s pamćenjem, poremećaji spavanja, otežana koncentracija, vrtoglavica, glavobolje, tjeskoba i probavne smetnje.
Kod dijela pacijenata mogu se razviti dugotrajna stanja poput disautonomije, kardiovaskularnih bolesti, mijalgičkog encefalomijelitisa ili sindroma hroničnog umora, sindroma posturalne ortostatske tahikardije i dijabetesa.
Procjene učestalosti dugog covida znatno se razlikuju, zavisno od definicije bolesti, ispitivane populacije i perioda praćenja.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu „eBioMedicine“, a dostupni su putem baze PubMed. Sažetak nalaza objavio je i kanadski Centar za ovisnost i mentalno zdravlje.