Od lobiranja do eksploatacije Majevice: Austrija OTKRIVA Dodikove namjere i ponude Trumpu!

Dodik pokušava politički problem riješiti tamo gdje je godinama tražio izlaz – u Washingtonu. U fokusu je nova lobistička ofanziva, dok se istovremeno pred američkim sudom vodi pravna bitka oko sankcija koje su Dodiku i njegovim saradnicima ukinute prošle godine. Podsjetimo, Dodikov pravni tim je u aprilu podnio tužbu kojom osporava ranije uvedene sankcije. Američka administracija zatražila je da tužba bude odbačena. Okružni sud Floride sada je produžio rok za odgovor. Dodikov pravni tim, koji uključuje i njegovog sina Igora, do 25. augusta ima priliku da odgovori na zahtjev američke administracije.
„To je jedna uobičajena odluka. Ljeto je, možda nema dovoljno sudija, tužitelja, advokata i tako dalje. Dodikovi advokati tražili su da se rok prolongira, a sud je to odobrio. Sada rok više nije do kraja ovog mjeseca, nego do 25. augusta. To je još uvijek neka vrsta sive zone i nije sve najjasnije. Sud u Miamiju jednostavno je odobrio Dodikovom pravnom timu, koji predvodi advokat Robert Davy Garson, da se produži rok za odgovor na zahtjev američke vlade da se tužba odbaci. U Kongresu Sjedinjenih Američkih Država postoje reakcije na odluku o ukidanju sankcija. Smatraju da je to glupost. Oni su u nekoliko navrata tražili da se Dodiku vrate sankcije. To su tražili ljudi iz obje stranke u Kongresu, i republikanci i demokrate, dok izvršna vlast za sada apsolutno ne čini ništa. Dodik je pokrenuo novu lobističku ofanzivu u Sjedinjenim Američkim Državama. Američki politički aktivist, cionist i Dodikov lobista Marc Zell zahvalio je RS-u na zaštiti jevrejske zajednice u ovim opasnim vremenima. Ono što nije navedeno, što Dodikovi lobisti izbjegavaju, jeste činjenica da je u martu ove godine Bosna i Hercegovina službeno označila Iransku revolucionarnu gardu kao terorističku organizaciju, zajedno s drugim evropskim zemljama. Autori teksta objavljenog u časopisu Harvard Journal of Law and Public Policy, koji se bavi pitanjem američkog interesa u Bosni i Hercegovini pišu da uklanjanje međunarodnog nadzora, misleći na OHR, smatraju načinom da se lokalnom stanovništvu omogući samoodređenje, prikazujući vođe RS-a, poput Dodika, kao potencijalne prijatelje antiglobalističke politike Amerike i Evrope. Autori se zalažu za prekid međunarodne intervencije u Bosni i Hercegovini i promjenu američke politike prema RS-u, između ostalog i kroz nastojanje da se smanji iranski utjecaj u Bosni i Hercegovini. Američka sigurnost je u pitanju, navode autori teksta, i dodaju još nekoliko elemenata iranskog utjecaja na Bosnu i Hercegovinu, a Dodika opisuju kao čovjeka koji se desetljećima bori protiv globalističkih programa koje promoviraju Evropska unija i ranije Sjedinjene Američke Države“, kazao je novinar Ivica Puljić.