Poljoprivredni proizvođači širom Evropske unije upozoravaju na nagli pad prinosa nakon što su Evropu ovog ljeta pogodili uzastopni toplinski valovi.
Ekonomisti procjenjuju da bi gubici mogli dovesti do rasta cijena hrane u narednim mjesecima.
Juni i juli bili su među najtoplijim mjesecima u zapadnoj Evropi, a evropska klimatska služba Copernicus upozorava na nastavak rizika od toplinskih valova tokom augusta i septembra.
Manjak stočne hrane
U Francuskoj su rezerve podzemnih voda ozbiljno iscrpljene u velikom dijelu zemlje.
Velika poljoprivredna zadruga „Prince de Bretagne“ upozorila je na ozbiljan pad prinosa povrća, navodeći da bi proizvodnja graška mogla pasti za 40 posto, brokule za 60 posto, a artičoka između 50 i 100 posto.
Problemi su pogodili i stočarstvo. Proizvođači upozoravaju na sve izraženiji manjak stočne hrane pred zimu.
Francuski Nacionalni odbor za promociju jaja procijenio je da su toplinski valovi smanjili dnevnu proizvodnju za oko milion jaja, dok su peradarske farme prijavile i povećanu smrtnost.
U sjevernoj Italiji, jednoj od najvažnijih evropskih regija za uzgoj riže, nestašica vode ostavila je dio polja potpuno isušenim.
Poljoprivrednici u Španiji također prijavljuju značajan pad prinosa žitarica i manjak stočne hrane.
Znatno manje žitarica
Njemačko udruženje poljoprivrednika upozorilo je da bi proizvodnja žitarica mogla biti manja za sedam posto, odnosno oko 3,3 miliona tona u odnosu na prošlu godinu.
U pojedinim regijama na jugu zemlje postoji i rizik od potpunog propadanja usjeva.
U Poljskoj se upozorava da bi dugotrajna suša mogla povećati zavisnost zemlje od uvoza hrane.
Procjene pojedinih finansijskih institucija govore da bi posljedice toplinskih valova evropsku ekonomiju mogle koštati između 50 i 180 milijardi eura.