Bivši ukrajinski diplomata u BiH i Hrvatskoj, Oleksandr Levchenko, za “Face.ba” analizira analizira kako Rusija kombinovanim napadima pokušava iscrpiti ukrajinsku protuzračnu odbranu, istovremeno udarajući na ključnu transportnu infrastrukturu i pravce prema Evropskoj uniji.
U nastavku u cijelosti donosimo njegovu novu kolumnu.
U noći 1. septembra 2026. godine Rusija je izvela masovni kombinovani napad na Ukrajinu, koristeći jurišne i reaktivne bespilotne letjelice, krstareće i balističke rakete. Glavni udar bio je usmjeren na Kijev i Kijevsku oblast, koje su ruske snage istovremeno napale iz više pravaca.
Prema podacima monitoring-resursa, tokom glavne raketne faze Rusija je upotrijebila 18 balističkih raketa „Iskander-M“, uključujući i kasetne bojeve glave, dvije hipersonične rakete 3M22 „Cirkon“, šest krstarećih raketa „Kalibr“, kao i 218 bespilotnih letjelica, među kojima su bile i reaktivne.
U Kijevu su posljedice napada tokom noći zabilježene u većini gradskih četvrti. Usljed pada ostataka projektila i bespilotnih letjelica djelimično je uništen stambeni objekat, a izbio je i požar. Najteže posljedice zabilježene su u Darnickom okrugu, gdje su direktni pogoci i pad ostataka izazvali velike požare.
Jedan od ključnih pravaca napada bila je željeznička infrastruktura glavnog grada. Prema riječima predsjednika Uprave JSC „Ukrzaliznycja“ Oleksandra Percovskog, balističkim raketama pogođeni su željeznički depo i drugi objekti željezničke infrastrukture. Jedna od proizvodnih hala je uništena, izbili su požari, dok je na pojedinim dionicama željezničkog saobraćaja privremeno uvedeno ograničenje. U napadu na objekte „Ukrzaliznycije“ poginulo je sedam zaposlenih kompanije, dok je još jedan željeznički radnik u teškom stanju hospitaliziran.
U Holosijevskom okrugu ostaci bespilotne letjelice pogodili su nestambeni objekat, izazvavši požar u kojem je jedna osoba poginula. U Dniprovskom okrugu zabilježeni su požari u nestambenom sektoru. Pad zapaljenih ostataka oštetio je parkirane automobile i doveo do razbijanja prozora na okolnim zgradama. Usljed udarnog talasa povrijeđeno je i nekoliko civila.
U Kijevskoj oblasti najteže posljedice zabilježene su u Borispolju. U napadu je oštećena petospratna stambena zgrada, iz koje su spasioci evakuirali 48 osoba. Na obližnjem parkingu zapalili su se automobili.
Prema preliminarnim podacima, u masovnom raketnom i bespilotnom napadu 1. septembra u Kijevu i Kijevskoj oblasti poginulo je 12 osoba, dok je još 15 povrijeđeno, među kojima četvero djece.
Napad na transportnu i graničnu infrastrukturu
Napad nije bio ograničen samo na glavni grad i njegovu oblast. Tokom noći ruske bespilotne letjelice i rakete zabilježene su iznad sjevernih, centralnih, južnih i istočnih oblasti Ukrajine.
U Novhorod-Siverskom u Černigovskoj oblasti ruske bespilotne letjelice najmanje šest puta napale su jedan od industrijskih objekata. Napadi su također bili usmjereni na Harkiv, Odesu, Zaporižje i naseljena mjesta u Odeskoj oblasti.
Posebna meta bio je međunarodni granični prijelaz „Orlivka“ na ukrajinsko-rumunskoj granici. Zbog napada njegov rad je privremeno obustavljen, a registracija građana i vozila na graničnom prijelazu bila je prekinuta.
Karakter napada stoga ukazuje ne samo na nastojanje Rusije da nanese štetu ukrajinskoj civilnoj i transportnoj infrastrukturi, već i na dalje širenje geografije napada na objekte od neposrednog značaja za međunarodne transportne koridore.
Sistematsko iscrpljivanje ukrajinske protuzračne odbrane
Masovni napad 1. septembra predstavlja još jedan primjer ruske kombinovane taktike usmjerene na probijanje ukrajinske protuzračne odbrane. Istovremena upotreba balističkih i krstarećih raketa, jurišnih i reaktivnih bespilotnih letjelica stvara veliko opterećenje za ukrajinski sistem PVO i primorava ga da ograničene resurse raspoređuje između različitih vrsta zračnih ciljeva.
Posebnu opasnost predstavlja upotreba balističkih raketa „Iskander-M“, uključujući kasetne bojeve glave, protiv gusto naseljenih područja Kijeva. Rušenje objekata, požari i ljudske žrtve pokazuju neposrednu opasnost ove vrste naoružanja za civilno stanovništvo velike urbane aglomeracije.
Posebna meta ruskog napada bila je željeznička infrastruktura Kijeva. Ciljana upotreba balističkih raketa protiv depoa i proizvodnih objekata ukazuje na nastojanje Rusije da poremeti funkcioniranje kritično važnog transportnog sistema Ukrajine. Čak i privremeno ograničavanje saobraćaja na pojedinim pravcima stvara dodatne logističke rizike za civilni transport, ekonomiju i vojno snabdijevanje.
Karakter napada također ukazuje na nastojanje Rusije da iskoristi nedostatak sredstava protuzračne odbrane u Ukrajini. To dodatno naglašava potrebu Kijeva za dodatnim sistemima Patriot i drugim kompleksima sposobnim za presretanje balističkih i visokobrzinskih ciljeva, kao i za stabilnim snabdijevanjem raketama-presretačima.
Potreba za jačanjem sankcija i sposobnosti Ukrajine za napade na velikim udaljenostima
Vojna pomoć Ukrajini mora biti praćena daljim pooštravanjem sankcija protiv ruskog raketnog i bespilotnog programa proizvodnje. Posljednji napad pokazuje da Rusija i dalje ima sposobnost istovremene upotrebe balističkog i krstarećeg naoružanja, kao i da postepeno povećava upotrebu brzih reaktivnih bespilotnih letjelica.
To zahtijeva strožu kontrolu izvoza u Rusiju mikroelektronike, navigacijskih modula, optičkih sistema, motora, alatnih mašina i drugih komponenti dvojne namjene. Istovremeno je potrebno pojačati sankcijski pritisak na banke, trgovinske kompanije i posrednike u trećim zemljama preko kojih ruski vojno-industrijski kompleks dobija ključne tehnologije i opremu.
Noćni napad uslijedio je nakon nekoliko dana praktično neprekidne upotrebe ruskih jurišnih bespilotnih letjelica protiv Kijeva i drugih ukrajinskih gradova. To ukazuje na formiranje modela dugotrajnog zračnog pritiska od strane Moskve, u kojem se masovni raketni napadi kombinuju s višednevnim napadima bespilotnim letjelicama. Cilj je postepeno iscrpljivanje ukrajinske PVO, stvaranje nedostatka raketa-presretača te održavanje stalnog psihološkog i fizičkog pritiska na civilno stanovništvo.
U takvim okolnostima samo jačanje protuzračne odbrane nije dovoljno. Paralelno je potrebno sistematski smanjivati sposobnost Rusije da izvodi velike zračne napade. Za to su Ukrajini potrebne sposobnosti za napade na postrojenja koja proizvode rakete i jurišne bespilotne letjelice, objekte za njihovo sklapanje i skladištenje, kao i lansirne položaje i drugu vojnu infrastrukturu koja se koristi za pripremu i izvođenje napada.
Shodno tome, zapadni partneri moraju Ukrajini osigurati sredstva za napade na velikim udaljenostima u količinama dovoljnim za sistematsko djelovanje protiv ruske vojne infrastrukture koja omogućava izvođenje napada na Ukrajinu.
Širenje prijetnji evropskoj transportnoj sigurnosti
Napad na međunarodni granični prijelaz „Orlivka“ na granici Ukrajine i Rumunije ima posebno strateško značenje. On pokazuje da ruski napadi sve više pogađaju objekte povezane ne samo s unutrašnjom logistikom Ukrajine već i s prekograničnim saobraćajem prema državama Evropske unije.
Pogađanje objekta neposredno uz granicu s Rumunijom stvara dodatne rizike za evropsku sigurnost, budući da se ruska sredstva za napad koriste u neposrednoj blizini teritorije države članice NATO-a i EU. U kombinaciji s prethodnim napadima na granične prijelaze i transportnu infrastrukturu, to može ukazivati na formiranje sistemske prijetnje međunarodnim transportnim koridorima, civilnom saobraćaju i graničnoj infrastrukturi na istočnoj granici Evrope.
Stoga napad 1. septembra ne treba posmatrati samo kao još jedan masovni napad na Ukrajinu. Njegov obim, kombinovani karakter i izbor ciljeva pokazuju nastojanje Rusije da istovremeno iscrpljuje ukrajinski sistem PVO, nanosi štetu kritičnoj transportnoj infrastrukturi i stvara rizike za međunarodne logističke pravce. Odgovor na ovu taktiku mora biti sveobuhvatan: jačanje PVO, povećanje zaliha raketa-presretača, ograničavanje pristupa ruskog vojno-industrijskog kompleksa kritičnim tehnologijama i komponentama, kao i proširenje sposobnosti Ukrajine da napada infrastrukturu koja omogućava ruske zračne napade.