Svake sekunde milijarde dolara ilegalnog novca u svijetu promijene vlasnika zahvaljujući kleptokratskim mrežama koje funkcionišu poput transnacionalnih preduzeća. One povezuju korumpirane državne zvaničnike, njihove porodice i najbliže saradnike, menadžere za upravljanje bogatstvom, bankare, finansijske savjetnike za osnivanje fiktivnih kompanija, računovođe, advokate, agente za nekretnine i različite grupe koje „posluju“ pod okriljem organizovanog kriminala.
Predstavljamo neke od najnovijih statističkih podataka o pranju novca u svijetu koje objavljuje Radna grupa za finansijske akcije (FATF).
Pranje novca „pojede“ do 5 posto svjetskog BDP-a
Svake godine opere se između 800 milijardi i dva biliona dolara ilegalnog novca, što predstavlja približno 2 do 5 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda.
Nadležne institucije otkriju i zaplijene samo oko jedan posto ilegalnih finansijskih tokova.
Prema najnovijim podacima iz 2026. godine, FATF je identificirao 23 države kao zemlje visokog rizika zbog pranja novca.
Internet i nekretnine među najčešće korištenim kanalima
Pranje novca putem interneta čini 80 do 85 posto ukupnog obima pranja novca.
Čak 74 posto glavnih šema pranja novca uključuje transakcije s nekretninama.
Oko 46 posto šema povezano je s organizovanim kriminalnim grupama poput mafije i kartela.
U offshore poreskim rajevima širom svijeta skriveno je oko 10.000 milijardi dolara.
Kroz klasičnu trgovinu opere se 1.000 milijardi dolara
Trgovina drogom čini gotovo 30 posto globalnih slučajeva pranja novca.
Finansijske prevare čine više od petine aktivnosti povezanih s pranjem novca.
Direktno pranje novca čini približno 18 posto slučajeva.
Ostale nespecificirane aktivnosti čine nešto više od 14 posto slučajeva pranja novca.