Sve izraženije suše, pad vodostaja rijeka i slabiji poljoprivredni prinosi šire se izvan Sredozemlja i stavljaju evropske vlasti pred ozbiljan izazov.
Evropska agencija za okoliš (EEA) upozorava da će odgađanje prilagođavanja klimatskim promjenama dovesti vlade do znatno većih troškova i sve užeg prostora za djelovanje u narednim decenijama.
Ekstremne vrućine i nestašica vode mogle bi iz temelja promijeniti poljoprivredu u pojedinim dijelovima Evrope. Neke poljoprivredne kulture u najsušnijim područjima Sredozemlja više neće biti održive, upozorila je izvršna direktorica EEA-e Leena Ylä-Mononen u intervjuu za European Newsroom.
„Neke poljoprivredne kulture više neće moći rasti, posebno u najsušnijim dijelovima Sredozemlja i južne Evrope. Pritom ni intenzivnije navodnjavanje neće biti rješenje zbog sve veće nestašice vode, pa bi pojedine poljoprivredne površine u Evropi mogle trajno izgubiti svoju svrhu“, naglasila je Ylä-Mononen.
Iza Evrope je ljeto koje je, prema njenim riječima, ponudilo „najjasniji mogući prikaz“ onoga što kontinent može očekivati u budućnosti.
„Teške suše poremetile su poljoprivredu, saobraćaj i energetsku infrastrukturu. Svjedočili smo i toplotnim valovima koji su ostavili velike posljedice na infrastrukturu, ali i na zdravlje i dobrobit ljudi. Žetve kasne i daju manje prinose, zbog čega bismo se već ove zime mogli suočiti s problemima u snabdijevanju hranom“, upozorila je.
Posljedice se više ne odnose samo na tradicionalno sušni jug Evrope. Suša je ove godine teško pogodila Ukrajinu i Mađarsku, dok su neuobičajeno suhi uslovi zabilježeni u Velikoj Britaniji, pa čak i u Finskoj.
Iako bi sjever Evrope mogao postati pogodan za uzgoj nekih novih kultura, to, prema procjenama, neće biti dovoljno da nadoknadi štete izazvane učestalim sušama, poplavama i drugim ekstremnim vremenskim pojavama.
Čelnica EEA-e pozvala je evropske političare da planiraju dugoročno i uzmu u obzir klimatske rizike u narednih 10, 20 i 50 godina.
„Kratkoročno razmišljanje nam neće pomoći. Prilagođavanje klimatskim promjenama više ne smije biti opcija kojom se bavimo samo kada u budžetu ostane novca. Štete se već događaju, a mnoge od njih mogle su se izbjeći ranijim ulaganjima“, poručila je.
Podaci Zajedničkog istraživačkog centra EU pokazuju da je suša zahvatila čak polovinu teritorije Evropske unije i Velike Britanije.
Prema procjenama EEA-e, 80 posto poljoprivrednih gubitaka u EU povezano je sa sušama, obilnim kišama, mrazom i gradom.
U zavisnosti od rasta globalne temperature, godišnji troškovi prilagođavanja u sektorima saobraćaja, energetike i poljoprivrede do 2050. godine mogli bi iznositi između 53 i 137 milijardi eura.