Američka kongresmenka Celeste Maloy sastala se u aprilu ove godine s Miloradom Dodikom i Željkom Cvijanović na sastanku koji su organizovali lobisti angažovani za RS.
To potvrđuju dokumenti Američkog registra stranih agenata (FARA) Ministarstva pravde SAD-a, u kojima je evidentiran sastanak održan 4. aprila 2026. godine.
Samo nekoliko mjeseci kasnije, Maloy je od Američkog ministarstva finansija zatražila da ispita Christiana Schmidta i članove Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine zbog njihovih postupaka u vezi s uklanjanjem Dodika s funkcije predsjednika RS.
Šta pokazuju FARA dokumenti?
U dokumentu se navodi da su sastanku prisustvovali Spencer Stokes i Paul Hatch, predstavnici lobističke kompanije koja je zastupala interese RS, te Dodik i Cvijanović.
Sastanak sa Celeste Maloy opisan je kao “introductory meeting”, odnosno sastanak čiji je cilj upoznavanje kongresmenke s Dodikom i Cvijanović.
Prema istoj prijavi, istog dana organizovani su i sastanci Dodika i Cvijanović s drugim republikanskim političarima, među kojima su kongresmen Blake Moore i senator John Curtis.
Sastanak nije bio slučajan
Sastanak s Maloy nije bio običan diplomatski susret niti slučajan susret u hodnicima Američkog kongresa. Evidentiran je kao dio aktivnosti lobista koji su radili u interesu entiteta RS.
Američki FARA sistem upravo zato jeste važan: kompanije i pojedinci koji u SAD-u djeluju uime stranih vlada i političkih subjekata dužni su prijavljivati svoje aktivnosti, uključujući određene kontakte s američkim zvaničnicima.
…a onda je Maloy zatražila istragu protiv Schmidta
Gotovo pet mjeseci nakon sastanka s Dodikom i Cvijanović, Celeste Maloy napravila je novi politički potez.
31. augusta 2026. godine uputila je pismo Američkom ministarstvu finansija, odnosno Uredu za kontrolu strane imovine (OFAC), u kojem traži da se ispitaju postupci Christiana Schmidta i članova Centralne izborne komisije BiH.
Maloy problematizira njihovu ulogu u procesu kojim je Milorad Dodik uklonjen s funkcije predsjednika entiteta RS, te traži da američke vlasti ispitaju postoje li osnove za sankcionisanje.
“Uklanjanje” Schmidta već je bilo cilj Dodikovog lobiranja
Međutim, FARA dokumenti pokazuju da se pitanje Schmidta u lobističkim aktivnostima RS pojavilo mnogo prije najnovijeg poteza Celeste Maloy.
U ugovoru koji je RS u septembru 2025. godine sklopila s kompanijom “Dickens & Madson (Canada) Inc.”, među ciljevima lobističkog angažmana izričito se navodi nastojanje da se osigura podrška Američke vlade za uklanjanje Christiana Schmidta s funkcije visokog predstavnika u BiH.
U istom dokumentu kao krajnji cilj navodi se NEZAVISNOST RS od Bosne i Hercegovine.
Ugovor nije bio samo deklarativan. “Dickens & Madson” se obavezao da će u Americi pružati savjete, zastupati interese RS-a pred izvršnom i zakonodavnom vlašću i organizovati sastanke s američkim zvaničnicima.
Milioni dolara za Dodikov pristup Washingtonu
Sastanak s Maloy bio je samo dio šire lobističke kampanje RS u Washingtonu. Prema istraživanju OCCRP-a zasnovanom na američkim FARA dokumentima, RS je tokom 2025. i 2026. godine platila najmanje 8,9 miliona dolara za angažman jedanaest vašingtonskih lobističkih kompanija.
U toj lobističkoj mreži nalaze se različite kompanije angažovane za komunikaciju i kontakte s američkim institucijama, uključujući Kongres i izvršnu vlast.
Kako izgleda Dodikov vašingtonski lobi?
Zašto je važna Celeste Maloy?
U cijeloj priči posebno se izdvaja Celeste Maloy. FARA dokument ne pokazuje da je kongresmenka primila novac od RS, Milorada Dodika ili njegovih lobista niti pokazuje da je njen kasniji zahtjev prema OFAC-u bio dogovoren na sastanku 4. aprila.
Ono što dokument pokazuje jeste da je Dodik, zajedno sa Željkom Cvijanović, do Maloy došao kroz sastanak koji su organizovali lobisti angažovani za RS. Samo nekoliko mjeseci kasnije, upravo je Maloy zatražila od Američkog ministarstva finansija da ispita Schmidta i članove CIK-a BiH.
Ovi dokumenti sami po sebi ne dokazuju da je Celeste Maloy svoj kasniji potez prema OFAC-u napravila zbog sastanka s Dodikom, niti da je kongresmenka na bilo koji način bila plaćena za svoje djelovanje, ali pokazuju nešto što je moguće provjeriti u američkim službenim evidencijama.
Dodik i Cvijanović sastali su se s Maloy u okviru lobističkih aktivnosti RS. U isto vrijeme, FARA dokumenti pokazuju da je “uklanjanje” Christiana Schmidta već bilo jedan od eksplicitno navedenih ciljeva lobiranja RS-a u Washingtonu, baš kao i nezavisnost entiteta RS od Bosne i Hercegovine.
Pitanje koje se zbog toga nameće nije samo koliko je RS platila za lobiranje u Washingtonu, nego i koliko je “političkog pristupa” američkim institucijama tim novcem ostvareno.
Dodikovi lobisti došli su do Maloy, Schmidt je već bio “označen” kao cilj njihove kampanje, a danas Maloy traži akciju protiv njega.
Sve ostalo je pitanje koje sada treba postaviti Washingtonu: koliko je koštalo stvaranje tog političkog prostora i šta je RS za taj novac dobila…