Prve dugoročne prognoze za zimu 2026/2027. ukazuju na mogućnost da snažan El Niño značajno utječe na vremenske prilike u Evropi i Sjevernoj Americi. Prema analizi portala Severe Weather Europe, dva velika prognostička modela trenutno predviđaju manje snijega od višegodišnjeg prosjeka u većem dijelu Evrope.
Takve prognoze mogle bi imati posljedice i za Bosnu i Hercegovinu, posebno za nizinska i područja na manjim nadmorskim visinama. Ipak, riječ je o prvim sezonskim prognozama koje ne mogu predvidjeti pojedinačne prodore hladnog zraka niti konkretne obilne snježne epizode.
El Niño nastaje zbog neuobičajeno visokih temperatura mora u tropskom dijelu Tihog okeana. Zagrijavanje površine okeana utječe na velike atmosferske struje, koje određuju putanje oluja, raspored padavina i prodore hladnog zraka.
Prema trenutnim prognozama, El Niño bi vrhunac mogao dostići krajem jeseni ili početkom zime i mogao bi postati jedan od najjačih zabilježenih događaja.
U Evropi snažan El Niño uglavnom je povezan s manjkom snijega, naročito u sjeverozapadnim i južnim dijelovima kontinenta te na sjeveru centralne Evrope. Češći dotok blažeg zraka s Atlantika i jačanje visokog zračnog pritiska s juga mogu dovesti do toga da temperature u nizinama ostanu previsoke za stvaranje i zadržavanje snježnog pokrivača.
Utjecaj El Niña izraženiji je u Sjevernoj Americi, gdje se očekuju velike regionalne razlike. Dok bi pojedina područja mogla dobiti znatno više snijega, u drugim dijelovima kontinenta snježne padavine mogle bi biti znatno ispod uobičajenih vrijednosti.
ECMWF najavljuje manje snijega
Prema modelu Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF), veći dio Evrope tokom zime mogao bi dobiti manje snijega od višegodišnjeg prosjeka. Izuzetak bi mogla biti visoka planinska područja poput Alpa te hladnije regije na sjeveru i sjeveroistoku kontinenta.
Skijaška sezona zbog toga bi mogla značajno zavisiti od lokacije i nadmorske visine. U nizinama i na srednjim nadmorskim visinama očekuje se manjak snijega, dok područja u Alpama iznad 1.800 do 2.000 metara trenutno imaju bolje izglede za kvalitetan prirodni snijeg.
Prognoza za decembar također pokazuje manje snijega od prosjeka u većini nizinskih krajeva Evrope. Zapadno i jugozapadno strujanje moglo bi donositi padavine, ali i više temperature, pa bi u brojnim područjima umjesto snijega padala kiša.
U januaru se ne očekuju značajnije promjene. Na jugu Evrope trebalo bi se zadržati polje visokog zračnog pritiska uz nastavak zapadnog strujanja, dok bi pojedina područja u istočnom dijelu centralne Evrope mogla zabilježiti nešto više snijega.
Za februar trenutne prognoze ukazuju na moguć nastavak manjka snijega u centralnim, zapadnim i južnim dijelovima Evrope, dok se više snijega očekuje na sjeveru i sjeveroistoku kontinenta.
Ni britanski model ne predviđa mnogo snijega
Pored ECMWF-a, analiziran je i model britanske meteorološke službe UKMO. Njegovi podaci, koji trenutno obuhvataju period od novembra do januara, također pokazuju manje snijega od prosjeka u većem dijelu Evrope.
Za razliku od ECMWF-a, UKMO ne predviđa značajnije povećanje količine snijega ni na višim nadmorskim visinama u centralnim dijelovima kontinenta.
Prognoza za novembar ukazuje na manjak snijega u većini područja, što bi moglo značiti veoma kasan početak skijaške sezone, čak i u planinskim krajevima. Kao jedan od razloga navodi se dominantno polje visokog zračnog pritiska, koje donosi toplije vrijeme i manje padavina.
Ni decembar prema ovom modelu ne donosi značajnije poboljšanje za veći dio kontinenta, dok bi u januaru manjak snijega u nizinama mogao postati još izraženiji.
Ipak, meteorolozi naglašavaju da prognoza manjka snijega ne znači da snijega uopće neće biti. Ona ukazuje na mogućnost da ukupna količina snijega tokom sezone bude ispod višegodišnjeg prosjeka.
Oba analizirana modela trenutno ukazuju na snježnu sezonu slabiju od prosjeka u većem dijelu Evrope, uz dominaciju toplijeg zraka sa zapada. Međutim, dugoročne sezonske prognoze podložne su promjenama kako se približava zima.