Rijeke širom svijeta imale su tokom 2025. godine jednu od najsušnijih godina u posljednje tri i po decenije, dok se ukupne zalihe slatke vode na kopnu nastavljaju smanjivati. Istovremeno, klimatske promjene čine hidrološki ciklus sve nepredvidljivijim, pa se pojedini dijelovi svijeta suočavaju s ekstremnim sušama, dok druge regije u kratkom periodu pogađaju katastrofalne poplave.
Samo dio svjetskih rijeka ima uobičajene protoke
Podaci Svjetske meteorološke organizacije (WMO) pokazuju da je posljednjih sedam godina zabilježen najmanji broj rijeka s „normalnim“ protocima od početka uporedivog perioda 1991. godine.
Tokom 2025. samo je oko 36 posto riječnih slivova imalo protoke u granicama uobičajenih vrijednosti. Oko 36 posto bilo je ispod normale, dok je oko 21 posto slivova imalo iznadprosječne ili znatno iznadprosječne protoke.
Promjene protoka direktno utječu na dostupnost vode za stanovništvo, poljoprivredu i industriju, proizvodnju električne energije, riječnu plovidbu i funkcioniranje ekosistema.
„Trošimo štedni račun“ planete
Generalna sekretarka WMO-a Celeste Saulo upozorila je da se svjetske zalihe vode ponašaju poput štednog računa koji se postepeno prazni. Količina vode pohranjene na kopnu pokazuje trend opadanja još od perioda 2014–2016. godine.
Situaciju dodatno pogoršava gubitak ledene mase. Tokom 2025. svih 19 velikih glacijalnih regija obuhvaćenih praćenjem zabilježilo je neto gubitak leda, i to četvrtu godinu zaredom. Glečeri su izgubili oko 408 gigatona ledene mase.
Posljedice se već osjećaju
Problem više nije samo ekološki. Niski vodostaji već utječu na energetiku, poljoprivredu, transport i vodosnabdijevanje. U izvještaju se navodi primjer Dunava, čiji su niski vodostaji tokom 2026. ugrozili rad nuklearnih elektrana u Mađarskoj i Rumuniji.
WMO upozorava da pitanje vode više nije problem budućnosti. Posljedice promjena već se osjećaju u energetici, poljoprivredi, saobraćaju, industriji, vodosnabdijevanju i ekosistemima.