Srce vam ubrzano lupa, nedostaje vam zraka, ruke drhte, a kroz glavu prolazi zastrašujuća misao da će se dogoditi nešto strašno. Napad panike može biti toliko intenzivan da osoba pomisli kako joj je život ugrožen. Ipak, postoje načini da se simptomi ublaže i smanji vjerovatnoća ponavljanja napada.
Napad panike predstavlja iznenadni val intenzivnog straha ili nelagode, koji često prate izraženi fizički simptomi. Može se javiti u stresnoj situaciji, ali i potpuno neočekivano, dok sjedite kod kuće, kupujete ili čak spavate.
Prema britanskoj Nacionalnoj zdravstvenoj službi (NHS), napad najčešće traje od pet do 20 minuta, iako pojedini simptomi mogu potrajati i duže.
Važno je znati da jedan napad panike ne znači nužno da osoba ima panični poremećaj. Također, simptomi se mogu uspješno liječiti.
Kako prepoznati napad panike?
Najčešći simptomi uključuju ubrzan rad srca, znojenje, drhtavicu, vrtoglavicu, mučninu, osjećaj gušenja, trnjenje prstiju te snažan strah od gubitka kontrole ili smrti.
Ove reakcije nastaju kada se aktivira tjelesni sistem za odgovor na opasnost, čak i kada stvarna prijetnja ne postoji.
Ipak, slični simptomi mogu ukazivati i na druga zdravstvena stanja. Zato prvi ili neuobičajeni napad ne treba automatski pripisivati panici.
Šta uraditi tokom napada?
Stručnjaci NHS-a preporučuju nekoliko jednostavnih postupaka koji mogu pomoći u ublažavanju simptoma.
Ostanite na sigurnom mjestu. Ako je moguće, sjednite i oslonite stopala na pod. Ako vozite, zaustavite se na sigurnom mjestu.
Usporite disanje. Nježno udahnite kroz nos, a zatim polako izdahnite. Nemojte forsirati duboke udahe niti pokušavati na silu udahnuti što više zraka.
Podsjetite se da će napad proći. Ako vam je već dijagnosticiran panični poremećaj i prepoznajete uobičajene simptome, podsjetite se da je riječ o prolaznoj reakciji tijela.
Usmjerite pažnju na okolinu. Pogledajte predmete oko sebe, osjetite pod pod stopalima ili se usredotočite na neki neutralan zvuk.
Nemojte se boriti protiv svakog simptoma. Pokušaj da po svaku cijenu zaustavite lupanje srca ili drhtanje može dodatno pojačati strah.
Ove tehnike ne djeluju jednako kod svih, ali mogu pomoći u prekidanju kruga straha i tjelesnih reakcija.
Može li se napad panike spriječiti?
Ne postoji metoda koja garantuje da se napad nikada neće ponoviti. Ipak, moguće je smanjiti rizik i učestalost napada.
Redovan san, fizička aktivnost, vježbe opuštanja i smanjenje unosa kofeina i alkohola mogu biti korisni. Važno je i da osoba ne počne izbjegavati sva mjesta na kojima je ranije doživjela napad jer takvo ponašanje može dodatno održavati strah.
Ako se napadi ponavljaju, jedan od najbolje istraženih tretmana jeste kognitivno-bihevioralna terapija (KBT). Ona pomaže osobi da drugačije razumije tjelesne simptome, promijeni reakcije na njih i postepeno smanji strah od novog napada.
U pojedinim slučajevima ljekar može preporučiti i lijekove, ali ih ne treba uzimati na svoju ruku.
Kada obavezno potražiti pomoć?
Ako se napadi ponavljaju, počnete izbjegavati izlazak iz kuće ili stalno razmišljate o tome kada će se dogoditi sljedeći napad, razgovarajte s ljekarom ili stručnjakom za mentalno zdravlje.
Posebno je važno da nove ili jake bolove u grudima, otežano disanje, gubitak svijesti ili bol koji se širi u ruku, leđa ili vilicu ne pripisujete automatski napadu panike. Takvi simptomi zahtijevaju hitnu medicinsku procjenu jer mogu ukazivati na srčani ili drugi ozbiljan zdravstveni problem.
Napad panike može biti veoma neprijatno iskustvo, ali uz razumijevanje simptoma, odgovarajuće tehnike i stručnu podršku moguće je ponovo steći osjećaj sigurnosti i kontrole nad svakodnevnim životom.