Bosna i Hercegovina je već četiri mjeseca na sivoj listi Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF). Strateški nedostaci u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma po drugi put u deset godina svrstali su našu zemlju na ovu listu. Posljedice se već osjećaju u bankarskom sektoru i poslovnoj zajednici, dok bi postupak uklanjanja s liste mogao biti dugotrajan.
FATF je ranije upozoravao BiH na potrebu otklanjanja nedostataka u sistemu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Zbog neispunjavanja preporuka, zemlja se ponovo suočava s pojačanim međunarodnim nadzorom.
„U prosjeku, za uklanjanje sa sive liste nisu potrebne samo određene reforme i legislativa, nego je potrebno i vrijeme, a to vrijeme je u prosjeku između dvije i pet godina, s tim da će vjerovatno u našem slučaju biti ovaj drugi broj godina, koji nikako nije povoljan za nas“, rekao je profesor finansija Sanel Halilbegović.
Šta BiH mora uraditi da bi bila uklonjena sa sive liste?
Bosna i Hercegovina je 2015. godine dospjela na sivu listu, s koje je uklonjena 2018. godine nakon ostvarenog napretka u ispunjavanju preporuka.
Među ključnim obavezama sada su unapređenje zakonodavnog okvira za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti te osiguravanje tačnih i ažurnih podataka o stvarnim vlasnicima pravnih subjekata.
Za razliku od RS, Federacija BiH još nema uspostavljen odgovarajući registar. Dodatni izazov predstavlja upravljanje nezakonito stečenom imovinom, jer ne postoji saglasnost o nadležnostima institucija na državnom nivou.
Bankarski sektor prvi osjeća posljedice
Bankarski sektor već se suočava s dodatnim provjerama međunarodnih transakcija.
„Posljedice se u najvećoj mjeri ogledaju u dosta kompleksnijim, sporijim, a vrlo vjerovatno uskoro i skupljim međunarodnim transakcijama. Konkretno, međunarodne finansijske institucije moraju angažovati dodatne resurse kako bi dodatno provjeravale svaku transakciju koja dolazi u BiH ili ide iz BiH prema inostranstvu, što dodatno usporava ovaj proces. Također, angažman dodatnih resursa uvijek i neminovno vodi ka povećanju cijena“, rekao je direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica.
Prema njegovim riječima, posljedice po privredu i stanovništvo zasad nisu dramatične zahvaljujući nastojanjima banaka da ublaže dodatne zahtjeve međunarodnih finansijskih institucija. Ipak, sporija realizacija međunarodnih transakcija teško se može izbjeći.
Poslovni savjetnik i analitičar Zoran Pavlović naveo je primjer privatnog transfera od 50.000 eura između oca i kćerke.
„Da bi se taj novac mogao primiti u Austriji, banka je tražila porijeklo novca, notarski ugovor. Pošto je u pitanju bila nekretnina, tražili su i dokument da je ta nekretnina zaista prevedena na kupca. Tražili su i izvod s računa. Tražili su i izjavu davaoca sredstava da je to namijenjeno za rješavanje stambenog pitanja i da novac neće biti vraćen“, rekao je Pavlović.
Siva lista otežava put BiH prema SEPA-i
Boravak na sivoj listi mogao bi dodatno otežati nastojanja Bosne i Hercegovine da pristupi Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
Pristupanje ovom sistemu omogućilo bi jednostavnije, brže i jeftinije prekogranične transakcije.
„SEPA omogućava ne samo jeftinije nego i brže transakcije, što bi jako značilo našoj privredi. Otprilike 80 posto našeg izvoza orijentisano je prema članicama SEPA-e, tako da bi to bilo izuzetno bitno, prije svega za privredu, a na kraju krajeva i za fizička lica, s obzirom na to da ogromna sredstva dolaze preko doznaka, većinom iz Zapadne Evrope“, rekao je Halilbegović.
Doznake iz inostranstva predstavljaju jedan od važnih izvora novca za Bosnu i Hercegovinu i značajan dio ekonomskih tokova zemlje.
Privrednici strahuju od gubitka investicija
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH navode da još prikupljaju podatke o posljedicama po domaće kompanije.
Ipak, zabrinutost poslovne zajednice već je prisutna.
„U stalnoj smo komunikaciji s našom privrednom zajednicom, našim članicama i privrednim subjektima. Već imamo prisutnu bojazan i zabrinutost kako će se ponašati budući partneri u smislu razvijanja novih projekata, možda čak i zajedničkih proizvodnih pogona“, rekao je Mirsad Jašarspahić iz Privredne komore FBiH.
Dodao je da je teško odmah utvrditi jesu li pojedine investicije odgođene, zaustavljene ili preusmjerene u druge zemlje upravo zbog ovog statusa Bosne i Hercegovine.
Uklanjanje sa sive liste zahtijevat će ne samo donošenje odgovarajućih propisa nego i dokazivanje njihove dosljedne primjene u praksi.