Širom Francuske danas, 5. novembra, planirani su masovni protesti koji bi mogli ozbiljno poremetiti funkcionisanje zemlje. Očekuje se da će stotine hiljada ljudi izaći na ulice nakon što su sindikati pozvali na opći štrajk, kojem bi se mogli pridružiti radnici u bolnicama, kontroli zračnog saobraćaja, pošti, obrazovanju i željeznici.
Posljednje mjesece mandata predsjednika Emmanuela Macrona obilježavaju brojne unutrašnje krize. Srednjoškolcima koji protestuju zbog loših uslova u obrazovanju pridružili su se i radnici, koji sedmicama demonstriraju zbog sve većih troškova života.
Istovremeno, francuska vlada pokušava u podijeljenom parlamentu osigurati podršku za budžet koji uključuje mjere štednje. Javni dug zemlje približava se iznosu od 120 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a).
Željezničari upozoravaju na posljedice budžetskih rezova
Četiri glavna francuska sindikata željezničara uoči štrajka upozorila su da bi predložene budžetske mjere dodatno pogoršale položaj građana.
U zajedničkom saopćenju naveli su da će rezovi „pogoršati siromaštvo, skresati socijalnu zaštitu, zamrznuti plate državnih službenika i presušiti investicije potrebne za ekološke mjere“.
Sindikati iz različitih dijelova političkog spektra ujedinili su se u pozivu na obustavu rada zbog rasta troškova života. Štrajku su se pridružili i nastavnici iz privatnih škola, zajedno s kolegama iz državnog obrazovnog sistema.
Macron suočen s optužbama za autoritarizam
Pored ekonomskih zahtjeva, protesti su usmjereni i protiv postupanja vlasti prema demonstrantima.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava optužuju policiju za prekomjernu upotrebu sile i izvršnu vlast Emmanuela Macrona za pokušaje ograničavanja prava na proteste.
Francuska liga za ljudska prava upozorila je na, kako je navela, „autoritarni zaokret“ usmjeren na utišavanje „bilo kakvog glasnog neslaganja“.
Vlada je uoči protesta rasporedila snažne policijske snage, dok su pojedine lokalne vlasti uvele ograničenja za održavanje protestnih šetnji u centrima gradova. U određenim područjima uveden je i policijski sat.
Sophie Binet, čelnica ljevičarskog sindikata CGT, ocijenila je da Francuska prolazi kroz ozbiljan politički trenutak.
„Živimo u veoma ozbiljnom trenutku s veoma opasnim autoritarnim skretanjem Vlade“, izjavila je Binet, kritikujući odluke vlasti u gradovima poput Rennesa, Toulousea i Lyona da demonstracije potisnu iz gradskih centara.
Marine Le Pen dobro stoji u anketama za izbore 2027. godine
Obnova protesta zbog troškova života, smanjenja javne potrošnje i problema u obrazovnom sistemu odvija se u trenutku kada krajnje desničarska i antiimigrantska političarka Marine Le Pen ostvaruje dobre rezultate u anketama uoči predsjedničkih izbora 2027. godine.
Izbori bi se trebali održati na proljeće, kada se očekuje završetak Macronovog predsjedničkog mandata.
Novi talas nezadovoljstva tako dodatno produbljuje političku i društvenu krizu u Francuskoj, dok se vlast suočava s pritiskom sindikata, demonstranata i organizacija za zaštitu ljudskih prava.