Značajan pad cijena polovnih automobila s dizelskim motorima u Norveškoj od 21 posto u trećem kvartalu 2026. godine ne znači da širom Evrope počinje masovna rasprodaja. Za kupce s Balkana mnogo je važnije stanje na njemačkom tržištu, odakle dolazi najveći broj uvezenih vozila, a tamošnji podaci pokazuju sasvim drugačiju sliku.
Iako su norveški oglasnici zabilježili dramatičan pad traženih cijena, to je prvenstveno posljedica specifičnosti tog tržišta, na kojem električna vozila već godinama dominiraju i kupcima nude veliki broj alternativa.
S druge strane, podaci njemačkih internet-platformi za prodaju automobila pokazuju da je prosječan polovni dizelaš u septembru vrijedio oko 27.000 eura. To je pad od svega četiri posto u odnosu na isti period prošle godine.
Ovi podaci pokazuju da trgovci u Njemačkoj zasad čvrsto drže cijene i da nema govora o općoj rasprodaji polovnih dizelaša.
Nije svaki dizelaš ista prilika
Opći prosjek često prikriva velike razlike među pojedinim kategorijama vozila, pa se kretanje cijena malih gradskih automobila i luksuznih SUV modela ne može posmatrati na isti način.
Zbog toga se isplativost uvoza mora računati za svaki automobil pojedinačno. Osim cijene navedene u oglasu, kupac mora unaprijed uračunati troškove prijevoza, porez na motorna vozila, čiji iznos zavisi od emisije ugljendioksida, kao i ostale naknade do prve registracije.
Tek kada se svi troškovi saberu, može se utvrditi donosi li kupovina u Njemačkoj stvarnu uštedu u poređenju s istim modelom koji se već prodaje na domaćem tržištu.
Uprkos tržišnim promjenama i prelasku na nove tehnologije, dizelaši i dalje imaju smisla za vozače koji prelaze velike kilometraže na autoputevima i otvorenim cestama.
Prava prilika za kupovinu zato nije u čekanju velikog pada cijena svih dizelaša, već u praćenju konkretnih automobila koji se duže nalaze u oglasima i pregovaranju o cijeni.
Pri tome je važno insistirati na urednoj servisnoj historiji i provjeriti stvarno stanje vozila prije kupovine.