Poljska je upozorila evropske saveznike da u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini ne smiju zanemariti sigurnosne interese istočne Evrope, regije koja je najizloženija posljedicama sukoba. Istovremeno se usprotivila prijedlozima za obnovu uvoza ruskog plina u Evropu.
„Posljednje što želimo je da zapadna Evropa pregovara s Rusijom preko glava istočnoevropskih zemalja. Ne možete izostaviti istočnu Evropu i Skandinaviju iz razgovora. Nas je oko 120 miliona ljudi. Finska graniči s Rusijom, Norveška graniči s Rusijom, baltičke zemlje graniče s Rusijom, a Poljska graniči i s Rusijom i s Ukrajinom“, kazao je poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski tokom razgovora s novinarima u Varšavi.
Zemlje istočne Evrope godinama su upozoravale zapadne partnere da Rusiju prije svega treba posmatrati kao sigurnosnu prijetnju. Ta upozorenja uglavnom su ignorisana čak i nakon što je Rusija 2014. godine nezakonito anektirala Krim, a šire su prihvaćena tek nakon početka pune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Poljski premijer Donald Tusk pozvao je evropske lidere na oprez kada je riječ o stvarnim namjerama ruskog predsjednika Vladimira Putina, kao i na realan pristup diplomatskom procesu koji predvode Sjedinjene Američke Države.
„Tokom zime Putin bi mogao imati manje motiva za postizanje dogovora“, rekao je Tusk.
Rusija već duže vrijeme izvodi zračne napade na energetsku infrastrukturu Ukrajine s ciljem da tokom hladnijih mjeseci izazove što teže posljedice za stanovništvo.
Istovremeno, Moskva je intenzivirala hibridne napade na neke od najčvršćih saveznika Ukrajine. Početkom sedmice Poljska je pokrenula veliku operaciju duž granice s ruskom eksklavom Kalinjingrad radi sprečavanja mogućih sabotaža.
„Po informacijama kojima raspolažemo mi i naši saveznici, ruska prijetnja će nastaviti rasti i možemo očekivati eskalaciju. Naravno, prve mete su baltičke države i Poljska“, kazao je Tusk, dodajući da je njegova zemlja dobro pripremljena za sve scenarije.
Poljska protiv povratka ruskog plina
Zvaničnici u Varšavi smatraju da pregovori koje predvode SAD neće donijeti značajniji rezultat ukoliko Putin ne pokaže stvarnu spremnost da okonča rat.
Pristup Washingtona, koji Moskvi nudi ekonomske podsticaje radi postizanja dogovora, izazvao je zabrinutost među evropskim saveznicima. Posebno kontroverzan pokazao se prijedlog o obnovi isporuka ruskog plina Evropi, koji su, navodno, iznijeli američki pregovarači.
Poljski ministar energetike Miłosz Motyka ocijenio je tu ideju apsurdnom, upozorivši da bi povratak ruskom plinu Evropu ponovo učinio ranjivom na Putinove ucjene, bio suprotan američkim ekonomskim interesima i dodatno narušio transatlantske odnose.
„Ako neko misli da će kupovinom ruskog plina kupiti vrijeme, to je veoma kratkovidna i vrlo skupa igra. Ostat ćemo pri svojim stavovima. Nećemo ih mijenjati bez obzira na to ko je na vlasti“, rekao je Motyka, kritikujući evropske desničarske stranke koje zagovaraju povratak ruskim energentima.
Poljska podržala Meloni i zahtjev za zajedničkim evropskim predstavnikom
Upozorenje iz Varšave dolazi uoči nastavka tehničkih trilateralnih razgovora između Ukrajine, Rusije i SAD-a naredne sedmice u Abu Dhabiju.
Tome je prethodio devedesetominutni telefonski razgovor finskog predsjednika Alexandera Stubba, norveškog premijera Jonasa Gahra Størea i Putina.
Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo, takozvana grupa E3, zajedno s Evropskom komisijom i NATO-om, spremne su se pridružiti multilateralnim pregovorima nakon sastanka u Abu Dhabiju. Predstavnici te grupe ove su sedmice već razgovarali s američkim zvaničnicima o sigurnosnim garancijama i poslijeratnoj obnovi Ukrajine.
To su dosad najsnažniji pokazatelji da je Evropa spremna na direktan dijalog s Rusijom radi pronalaska trajnog rješenja za rat koji će dugoročno oblikovati evropsku sigurnosnu arhitekturu.
Takav pristup, međutim, razljutio je italijansku premijerku Giorgiu Meloni, koja je predsjedniku Evropskog vijeća Antóniju Costi uputila oštro pismo. U njemu je kritikovala rasulo u pregovaračkim formatima i zatražila imenovanje zajedničkog evropskog izaslanika.
„Ne radimo ništa drugo nego služimo interesima onih koji žele da se ovaj rat nastavi. Smatram da je to neprihvatljivo, s obzirom na to da su u pitanju ljudski životi i budućnost naše sigurnosti“, napisala je Meloni.
Dodala je da Italija nije spremna prihvatiti obaveze o kojima se pregovara bez odgovarajućeg mandata.
U odgovoru, Costa je najavio da će to pitanje biti razmotreno na neformalnom samitu Evropske unije naredne sedmice u Dublinu, odmah nakon sastanka u Abu Dhabiju.
Komentarišući Melonino pismo, Sikorski je rekao da se slaže s njenim stavovima.
„Potrebno nam je legitimno predstavljanje Evrope u ovom procesu jer mi plaćamo cijenu ovog rata. Za nas su ulozi mnogo veći jer je riječ o našoj sigurnosti, posebno kada se Rusija vraća ultimatumima iz 2021. godine“, rekao je.
Poljski ministar smatra da bi Evropa trebala djelovati u skladu s Lisabonskim ugovorom, koji predviđa da zajedničku vanjsku politiku predstavljaju predsjednik Evropskog vijeća ili visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove.
„Lisabonski ugovor kaže da imamo jedinstvenu vanjsku politiku. Kada se izađe iz tog okvira, stvari postaju veoma složene“, kazao je Sikorski.
Ipak, čini se da SAD, koje organizuju pregovore, prednost daju Evropskoj komisiji, koja upravlja finansijskom pomoći Ukrajini i sankcijama protiv Rusije.
U tom kontekstu sve značajniju ulogu ima Bjoern Seibert, šef kabineta predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, koji je postao važan sagovornik američkih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera.
Kushner je jučer objavio opširan tekst na društvenim mrežama o budućoj evropskoj sigurnosnoj arhitekturi i potrebi prevazilaženja „decenija nepovjerenja“.