Nizozemska policija angažirala je jedinice za razbijanje nereda kako bi uklonila aktiviste koji su u petak zauzeli gradilište budućeg Microsoftovog podatkovnog centra u amsterdamskoj četvrti Sloterdijk. Demonstranti su probili ogradu, popeli se na kran i krov objekta u izgradnji, izvještava javni servis NOS.
Dio okupljenih dobrovoljno je napustio lokaciju, dok je policija druge izvodila nakon upozorenja da bi mogli biti uhapšeni. Prema policijskim informacijama koje je prenio NOS, jedan policajac lakše je povrijeđen, a jedna osoba uhapšena zbog ometanja policijskog rada.

Na lokaciji su bile različite grupe demonstranata. Organizacija Fossielvrij NL najavila je protest zbog okolišnih posljedica podatkovnih centara, dok su aktivisti grupe Geef Tegengas ušli na gradilište.
Među učesnicima su bili i propalestinski demonstranti koji su isticali palestinske zastave i transparente protiv Microsofta, pozivajući se na njegove poslovne veze s izraelskom vojskom.
Microsoft je NOS-u poručio da poštuje pravo na mirno izražavanje mišljenja, ali da ne podržava postupke koji krše zakon ili ugrožavaju sigurnost ljudi.
Ko plaća cijenu širenja umjetne inteligencije?
Iza protesta je šire pitanje: koliko prostora, električne energije i vode treba prepustiti infrastrukturi tehnoloških kompanija?
Stručnjak za tehnologiju i inovacije Danny Mekić rekao je za nizozemski EenVandaag da je zemlja privlačna investitorima zbog razvijene internetske infrastrukture, znanja i položaja. Međutim, upozorava da širenje podatkovnih centara ima društvenu cijenu.
„Troše mnogo struje, mnogo vode i zauzimaju mnogo prostora“, rekao je, ukazujući na to da stambeni projekti i kompanije istovremeno čekaju priključak na električnu mrežu.







Mekić tvrdi i da veliki podatkovni centri za struju iz mreže plaćaju višestruko manje od domaćinstava. Kao jednu od mogućnosti naveo je prebacivanje većeg dijela troškova na velike potrošače.
Predstavnici sektora, s druge strane, ističu da su podatkovni centri neophodni za platni promet, zdravstvo, obrazovanje i rad od kuće. Njihovo udruženje osudilo je zauzimanje gradilišta, uz poruku da je spremno na razgovor zasnovan na činjenicama.
Akcije najavljene u 16 zemalja
Protest u Amsterdamu dio je dvodnevnih akcija najavljenih u 16 država. Koalicija „Stop Dirty Data Centres“ traži zaustavljanje izgradnje velikih centara dok vlasti ne uspostave jasnija pravila.
Prema Reutersu, najavljeni su i protesti u Dublinu, Varšavi i Danskoj. Organizatori upozoravaju na potrošnju resursa i koncentraciju moći tehnoloških kompanija. Navode da ne traže zatvaranje postojećih centara, nego strožije uslove za njihovo daljnje širenje.