Novo istraživanje pokazalo je da dva područja mozga mogu djelovati zajedno i signalizirati kada se osjećamo mentalno iscrpljeno. Njihova aktivnost mogla bi utjecati na to hoćemo li odustati od napora ili nastaviti ulagati mentalnu energiju.
U eksperimentima u kojima su zdravi dobrovoljci bili podvrgnuti funkcionalnoj magnetnoj rezonanci (fMRI), naučnici su uočili pojačanu aktivnost u dvije regije mozga koje zajednički reaguju na osjećaj umora i možda učestvuju u reguliranju odluke o tome hoćemo li nastaviti mentalno se naprezati.
Istraživanje je osmišljeno kako bi pomoglo u prepoznavanju različitih aspekata mentalnog umora. Prema riječima naučnika, rezultati bi mogli omogućiti ljekarima da preciznije procjenjuju i liječe osobe koje se suočavaju s izraženom mentalnom iscrpljenošću, uključujući ljude s depresijom i posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP).
Izvještaj o istraživanju, finansiranom sredstvima Nacionalnog instituta za zdravlje SAD (NIH), objavljen je 11. juna u časopisu Journal of Neuroscience. U studiji je učestvovalo 28 zdravih odraslih osoba, 18 žena i 10 muškaraca, koji su rješavali zadatke namijenjene ispitivanju pamćenja.
„Naša laboratorija proučava kako naš um procjenjuje vrijednost uloženog napora“, kaže dr. Vikram Chib, vanredni profesor biomedicinskog inženjerstva na Medicinskom fakultetu Univerziteta Johns Hopkins i istraživač na Institutu Kennedy Krieger. „O biologiji kognitivnih zadataka, uključujući pamćenje i prisjećanje, znamo manje nego o fizičkim zadacima, iako i jedni i drugi zahtijevaju mnogo truda.“
Kako objašnjava Chib, naučnici iz iskustva znaju da mentalni zadaci mogu biti iscrpljujući, ali još uvijek ne razumiju dovoljno zašto i kako se taj umor razvija i ispoljava u mozgu.
Učesnici istraživanja imali su između 21 i 29 godina. Za učešće su dobili 50 dolara, uz mogućnost dodatne novčane nagrade, zavisno od uspješnosti i odluka tokom eksperimenta. Prije početka testiranja svi su obavili početno MRI snimanje mozga.
Tokom narednih snimanja učesnici su rješavali zadatke radnog pamćenja. Na ekranu su im prikazivana slova određenim redoslijedom, a njihov zadatak bio je da zapamte i navedu položaj pojedinih slova u nizu. Što je slovo bilo udaljenije od kraja niza, to je bilo teže zapamtiti njegov položaj, pa je zadatak zahtijevao veći mentalni napor.
Nakon svakog testa dobijali su povratne informacije o uspješnosti, a mogli su osvojiti i sve veće novčane nagrade, od jednog do osam dolara, ako bi se odlučili za zahtjevnije zadatke pamćenja. Prije i poslije svakog testa procjenjivali su i vlastiti nivo mentalnog umora.
Dva područja mozga postaju znatno aktivnija
Rezultati su pokazali da se tokom kognitivnog umora povećavaju aktivnost i povezanost dva područja mozga.
Prvo je desna insula, duboko smještena regija koja se dovodi u vezu s osjećajem umora. Drugo je dorzolateralni prefrontalni korteks, područje koje učestvuje u kontroli radnog pamćenja i nalazi se s obje strane mozga.
Kod svakog učesnika aktivnost u ove dvije regije tokom mentalnog umora bila je više nego dvostruko veća u odnosu na početna mjerenja, obavljena prije testiranja.
„Osmislili smo studiju kako bismo izazvali kognitivni umor, ispitali kako se odluke ljudi da ulože napor mijenjaju kada se umore i utvrdili u kojim se dijelovima mozga te odluke donose“, objašnjava Chib.
Istraživači su primijetili i da su učesnicima bile potrebne veće novčane nagrade kako bi se odlučili na dodatni mentalni napor. To ukazuje na važnost vanjskih podsticaja kada je potrebno prevazići osjećaj iscrpljenosti.
„Taj rezultat nas nije u potpunosti iznenadio jer smo u ranijim istraživanjima uočili da su podsticaji potrebni i kako bi se ljudi motivirali na veći fizički napor“, kaže Chib.
Prema njegovim riječima, moguće je da ova dva područja mozga sarađuju prilikom donošenja odluke da se izbjegne dodatni mentalni napor, osim ako nagrada za njegovo ulaganje nije dovoljno velika.
Ipak, postoji mogućnost da se subjektivni osjećaj mentalnog umora ne poklapa u potpunosti s onim što je mozak zaista sposoban uraditi.
Zašto je ovo otkriće važno?
Mentalni umor povezan je s brojnim neurološkim i psihičkim stanjima, uključujući PTSP i depresiju. Zbog toga istraživači planiraju ispitati kako se ovaj fenomen ispoljava u mozgu osoba koje se suočavaju s takvim problemima.
„Sada kada smo vjerovatno identificirali neke od neuronskih sklopova povezanih s mentalnim naporom kod zdravih ljudi, potrebno je ispitati kako se umor ispoljava u mozgu osoba s ovim stanjima“, navodi Chib.
On smatra da bi u budućnosti lijekovi ili kognitivno-bihevioralna terapija mogli pomoći u borbi protiv mentalne iscrpljenosti. Istraživanje, koje kombinuje zadatke donošenja odluka i funkcionalnu magnetnu rezonancu, moglo bi poslužiti kao osnova za objektivnije prepoznavanje i procjenu kognitivnog umora.
Ipak, naučnici upozoravaju na ograničenja korištene metode. Funkcionalna magnetna rezonanca mjeri promjene u protoku krvi kako bi se procijenila aktivnost većih područja mozga, ali ne mjeri direktno aktivaciju pojedinačnih neurona niti može zabilježiti sve suptilne promjene u moždanoj aktivnosti.
„Studija je provedena u MRI skeneru i uz veoma specifične kognitivne zadatke. Bit će važno utvrditi mogu li se ovi rezultati primijeniti i na druge oblike mentalnog napora, kao i na situacije iz svakodnevnog života“, zaključuje Chib, piše Johns Hopkins Medicine.