Klimatski fenomen El Niño, koji se tokom 2026. godine razvio u tropskom dijelu Tihog okeana, mogao bi postati jedan od najsnažnijih ikada zabilježenih i izazvati ekstremne vremenske prilike u brojnim dijelovima svijeta.
Svjetska meteorološka organizacija (WMO) upozorava da se ovaj prirodni fenomen intenzivira te da bi mogao dostići vrhunac krajem godine, dok bi se njegove posljedice mogle osjećati i tokom 2027. godine.
Zbog izuzetno visokih temperatura površine mora u tropskom Pacifiku, pojedini stručnjaci upozoravaju na mogućnost historijski snažnog El Niña. U javnosti se koristi i izraz „super El Niño“, iako on nije dio zvanične klasifikacije WMO-a.
El Niño mijenja uobičajene obrasce padavina i temperatura širom svijeta, povećavajući rizik od suša, poplava, ekstremnih vrućina i poremećaja u proizvodnji hrane.
Čak tri miliona ljudi moglo bi biti raseljeno
Posebno zabrinjavaju prognoze za istočnu Afriku, gdje bi snažne poplave povezane s El Niñom mogle izazvati nova masovna raseljavanja stanovništva.
Prema procjenama Danskog vijeća za izbjeglice (DRC), u Somaliji, Keniji, Južnom Sudanu i Ugandi do kraja 2026. godine moglo bi biti raseljeno između 750.000 i tri miliona ljudi, zavisno od intenziteta poplava.
Najveći rizik prijeti Somaliji i Keniji, koje bi prema najtežem scenariju mogle imati najveći udio raseljenih.
Poplave mogu uništiti domove, poljoprivredne površine, infrastrukturu i izvore prihoda, dodatno otežavajući život stanovništvu koje se već suočava s humanitarnim krizama.
Humanitarne organizacije upozoravaju da je neophodno djelovati prije nego što ekstremne vremenske prilike izazovu nove katastrofe.
Stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice
Svjetska meteorološka organizacija objavila je da bi trenutni El Niño mogao dostići izuzetnu snagu.
Prema sezonskim prognozama WMO-a, temperatura površine mora u dijelovima tropskog Pacifika tokom perioda od novembra 2026. do januara 2027. mogla bi biti približno 3,8 stepeni Celzijusa iznad prosjeka.
Generalna sekretarka WMO-a Celeste Saulo upozorila je da bi intenzitet ovog fenomena mogao nadmašiti dosadašnja iskustva praćenja klimatskih obrazaca.
El Niño može povećati vjerovatnoću ekstremnih vremenskih događaja, ali njegove posljedice nisu jednake u svim dijelovima svijeta.
Dok pojedine regije mogu biti pogođene dugotrajnim sušama i nestašicom vode, druge se mogu suočiti s obilnim padavinama, poplavama i povećanim rizikom od klizišta.
Šta je zapravo „super El Niño“?
El Niño je prirodni klimatski fenomen koji nastaje kada temperatura površinskih voda u centralnom i istočnom dijelu ekvatorijalnog Pacifika poraste iznad uobičajenih vrijednosti.
Pojavljuje se u prosjeku svakih dvije do sedam godina i može trajati više mjeseci.
Njegov intenzitet prati se na osnovu temperaturnih odstupanja i promjena u atmosferskim uslovima.
Izraz „super El Niño“ koristi se za opisivanje izuzetno snažnih epizoda ovog fenomena, ali Svjetska meteorološka organizacija naglašava da nije riječ o zvaničnoj meteorološkoj kategoriji.
Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) u novembarskoj prognozi navela je da El Niño nastavlja jačati te da postoji mogućnost da njegova snaga premaši ranije zabilježene epizode.
Naredni mjeseci donose povećane rizike
Prema procjenama meteorologa, El Niño bi mogao dostići vrhunac krajem 2026. godine, a njegov utjecaj na vremenske prilike mogao bi se nastaviti i naredne godine.
Stručnjaci upozoravaju da kombinacija snažnog El Niña i dugoročnog globalnog zagrijavanja povećava rizik od ekstremnih vrućina, suša, obilnih padavina i problema u poljoprivrednoj proizvodnji.
Ujedinjene nacije ističu da pravovremene prognoze i sistemi ranog upozoravanja mogu pomoći državama da zaštite stanovništvo, poljoprivredu i infrastrukturu.
Posebna pažnja usmjerena je na ugrožene zajednice, izbjeglice i raseljene osobe, koje često imaju najmanje mogućnosti da se zaštite od posljedica klimatskih nepogoda.
Stručnjaci upozoravaju da će naredni mjeseci biti posebno važni za pripremu i sprečavanje novih humanitarnih katastrofa.