Bivši predsjednik Uprave za vjerske poslove Turske (Dijanet) Mehmet Gormez osvrnuo se na uručenje menšure novom reisu-l-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Nedžadu ef. Grabusu, ocijenivši da je riječ o primjeru znanja, šure i institucionalne zrelosti. Tom prilikom podsjetio je i na ranije pokušaje da se model autonomije Islamske zajednice u BiH prenese na vjerske institucije u Turskoj, ali ta inicijativa nikada nije realizirana.
Gormez, koji je na čelu Dijaneta bio od 2010. do 2017. godine, svoja zapažanja objavio je na profilu na društvenoj mreži X. Kako je naveo, svečanosti u Gazi Husrev-begovoj džamiji prisustvovao je drugi put.
İki gündür Müslüman dünyada, “Elhamdülillah, İslâm’ın izzetine, vakarına ve nezâhetine yakışır güzel şeyler de oluyor.” dedirten anlamlı bir güzelliğe şahitlik ediyoruz. Şüheda yurdu Bosna-Hersek’te, tarihî bir geleneğin en önemli merasimlerinden biri olan Menşure törenine ikinci kez şahit olmanın bahtiyarlığını yaşadım. Menşure, yalnızca bir görev teslim belgesi değildir. Seçimle göreve gelen Reisü’l-ulemânın, yine seçimle göreve getirilen halefine vazifesini devrederken takdim edilen; ilmî otoritenin, istişarenin ve kurumsal devamlılığın sembolü olan tarihî bir belgedir. 10 Ekim 2026 tarihinde gerçekleştirilen seçimde üç aday yarıştı. Prof. Dr. Nedžad-ef. Grabus, 230 oy alarak Bosna-Hersek’in 14. Reisü’l-ulemâsı seçildi. Böylece iki dönem görev yapan Husein-ef. Kavazović’in ardından Bosna-Hersek İslâm Birliği’nde yeni bir dönem başladı. 15 Kasım’da Saraybosna’nın kalbinde, tarihî Gazi Hüsrev Bey Camii’nde gerçekleştirilen Menşure merasimi; aralarında Diyanet İşleri Başkanımızın da bulunduğu, İslâm dünyasının farklı coğrafyalarından gelen âlimlerin, dinî temsilcilerin ve davetlilerin katılımıyla, tekbirler ve dualar eşliğinde manevi bir atmosferde icra edildi. İnsanı etkileyen en önemli hususlardan biri, bu devir teslimin taşıdığı vakar ve nezaketti. Bir tarafta yıllarca hizmet etmiş, ilmî birikimi ve temsil ettiği makamın sorumluluğuyla görevini tamamlayan bir din âlimi; diğer tarafta aynı emaneti devralan yeni bir âlim… Seçimle ortaya çıkan iradeye saygı, kurumsal geleneğe bağlılık ve kardeşlik hukuku içerisinde gerçekleşen örnek bir merasim… Bu merasim vesilesiyle, dinî kurumlarımızın tarihî tecrübesi ve kurumsal muhtariyet meselesi üzerinde de düşünmek gerekiyor. Merhum Ahmet Hamdi Akseki’den Ömer Nasuhi Bilmen’e, İbrahim Bedreddin Elmalı’ya kadar Diyanet İşleri Başkanlığımızın geçmişte görev yapmış başkanları da Bosna-Hersek’te yaşatılan bu köklü muhtariyet geleneğini Türkiye’deki din hizmeti kurumlarına taşımak istemişlerdi. Merhum Adnan Menderes döneminde bu konuda bir kanun taslağı hazırlanması için merhum Prof. Dr. Ali Fuat Başgil’e görev verilmiş, ancak bu teşebbüs de hayata geçirilemeyerek tarihin arşivlerinde kalmıştı. Bugün Bosna-Hersek’te şahit olduğumuz bu kurumsal gelenek, bize önemli bir meseleyi yeniden hatırlatıyor: Din hizmeti yürüten müesseselerin kurumsal kimliği, yönetim yapısı ve muhtariyeti yalnızca bugünün değil, gelecek nesillerin de meselesidir. Bize ait olan tarihî ve medenî birikimi tanımak, yaşatmak ve çağın şartlarına uygun biçimde yeniden değerlendirmek hepimizin sorumluluğudur. Yakın tarihin en ağır acılarını yaşamış Bosna-Hersek’te, böylesine güçlü bir kurumsal hafızanın yaşatılması ayrıca anlamlıdır. Gazi Hüsrev Bey Camii’nin kubbesi altında yükselen tekbirler, yalnızca bir görev değişikliğinin değil, köklü bir medeniyetin ve geleneğin sesiydi. Müslüman dünyada ihtilafların, ayrışmaların ve çekişmelerin sıkça konuşulduğu bir dönemde; ilmin, istişarenin, nezaketin ve kurumsal olgunluğun böylesine güzel bir örneğine şahit olmak insana umut veriyor. Değerli dostum, kıymetli kardeşim Nedžad-ef. Grabus’a yeni vazifesinin hayırlı olmasını diliyorum. İlmin vakarını, nezaketini ve temsil ettiği makamın sorumluluğunu şahsında her zaman müşahede ettiğim değerli hocamız Husein-ef. Kavazović’e ise yıllara yayılan hizmetleri ve güzel hatıraları için gönülden teşekkür ediyorum. Rabbimiz, Nedžad-ef. Grabus’a bu ağır emaneti hakkıyla taşımayı nasip eylesin; Husein-ef. Kavazović’in hizmetlerini hayırla mükâfatlandırsın. Çünkü makamlar gelip geçicidir; geriye bırakılan güzel izler, gönüllerde kurulan kardeşlik köprüleri ve emanetin hakkını verme gayreti kalır.
— Mehmet Görmez (@DIBMehmetGormez) November 16, 2026
„Menšura nije samo dokument o primopredaji dužnosti. To je historijski dokument koji reisu-l-ulema, izabran na tu dužnost, uručuje svom nasljedniku, također izabranom, i simbol je naučnog autoriteta, šure i institucionalnog kontinuiteta“, napisao je Gormez.
Podsjetio je da je Grabus 10. oktobra izabran za 14. reisu-l-ulemu s 230 glasova, naslijedivši Huseina ef. Kavazovića, koji je tu dužnost obavljao tokom dva mandata. Svečanosti su prisustvovali alimi i vjerski predstavnici iz različitih dijelova islamskog svijeta, među kojima je bio i aktuelni predsjednik Dijaneta.
Dostojanstvena primopredaja
Gormez je posebno istakao način na koji je organizirana primopredaja dužnosti, naglašavajući odnos prethodnog i novoizabranog reisu-l-uleme, ali i poštovanje institucionalne tradicije.
„Jedna od stvari koje su na čovjeka ostavile najsnažniji utisak bili su dostojanstvo i uglađenost ove primopredaje. S jedne strane bio je vjerski učenjak koji je godinama služio i koji svoju dužnost završava sa svojim znanjem i odgovornošću položaja koji je predstavljao. S druge strane bio je novi alim koji preuzima isti emanet… Bila je to uzorna svečanost, održana uz poštovanje volje izražene na izborima, privrženost institucionalnoj tradiciji i u duhu bratstva“, naveo je Gormez.
Neostvarena ideja iz prošlosti
Smatra da bi ovakva svečanost trebala potaknuti i širu raspravu o institucionalnoj autonomiji vjerskih ustanova.
Prema njegovim riječima, i raniji čelnici Dijaneta, od Ahmeta Hamdija Aksekija, preko Omera Nasuhija Bilmena, do Ibrahima Bedreddina Elmalija, nastojali su model autonomije koji postoji u Bosni i Hercegovini prenijeti na vjerske institucije u Turskoj.
Posebno je izdvojio pokušaj iz vremena premijera Adnana Menderesa, kada je profesor Ali Fuat Bašgil dobio zadatak da pripremi prijedlog zakona kojim bi se uredilo ovo pitanje.
„U vrijeme rahmetli Adnana Menderesa rahmetli prof. dr. Ali Fuat Bašgil dobio je zadatak da pripremi nacrt zakona o tome, ali ni ta inicijativa nije zaživjela i ostala je u arhivima historije“, napisao je Gormez.
Za razliku od Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, koja samostalno bira svog poglavara, Dijanet u Turskoj djeluje kao državna institucija.
Gormez je ukazao na to da institucionalni identitet, upravna struktura i autonomija vjerskih ustanova nisu pitanja koja se tiču samo sadašnjosti već imaju značaj i za buduće generacije.
Primjer za budućnost
Posebno važnim smatra činjenicu da se takva institucionalna tradicija očuvala u Bosni i Hercegovini, zemlji koja je prošla kroz najteža stradanja u novijoj historiji.
„Posebno je značajno što se tako snažno institucionalno pamćenje čuva u Bosni i Hercegovini, koja je preživjela najteže patnje novije historije“, istakao je.
Novom reisu-l-ulemi Nedžadu ef. Grabusu poželio je da mu povjerena dužnost bude hairli, dok je njegovom prethodniku Huseinu ef. Kavazoviću uputio zahvalnost za dugogodišnju službu.
„Položaji dolaze i prolaze. Ostaju lijepi tragovi, mostovi bratstva izgrađeni u srcima i trud da se emanetu oduži kako treba“, zaključio je Gormez.