Nedavno je, 20. oktobra, obilježen Svjetski dan osteoporoze koji ima za cilj da osvijesti individualni rizik za zdravlje kostiju i upozna javnost sa mjerama prevencije koje uključuju aktivnosti za sprečavanje, otkrivanje i liječenje te bolesti.
Što je osteoporoza?
Osteoporoza je smanjenje gustine kostiju koje naše kosti čini slabima i podložnima prelomima. Za njihovu gustinu i čvrstoću zaslužni su minerali kalcijum i fosfor. Ako tijelo nije sposobno da reguliše sadržaj tih minerala u našim kostima, gustoća kostiju se smanjuje i one postaju lomljivije, što dovodi do osteoporoze. Uz snabdijevanje mineralima važna je i proizvodnja hormona kao što su paratiroidni hormon, hormon rasta, kalcitonin, estrogen (žene) i testosteron (muškarci), kao i odgovarajući unos vitamina D. Procjenjuje se da širom svijeta osteoporoza izaziva gotovo devet miliona preloma godišnje piše adiva.hr.
Svaka treća žena, svaki peti muškarac
Prema podacima Svjetske fondacije za osteoporozu, ova bolest rastući je globalni problem koji prelazi državne granice. Posebno pogađa ljude starije od pedeset godina pa od fraktura pati svaka treća žena i svaki peti muškarac.
Najčešći su prelomi kuka, pršljenova i podlaktice
Ova tri preloma najčešća su pod djelovanjem osteoporoze. Prema globalnim procjenama, u sljedećih tridesetak godina pojavnost preloma kuka zbog osteoporoze poršće za 310 odsto kod muškaraca i 240 procenata kod žena.
Najčešći faktori rizika
- Prirodni tok starenja jer nakon 30. godine kosti prirodno gube gustoću
- Genetsko nasljeđe (rizik je veći ako su roditelji imali osteoporozu)
- Pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola
- Nedovoljna tjelesna aktivnost
- Neodgovarajući unos kalcijuma u organizam i manjak vitamina D
- Dugotrajna upotreba kortikosteroida
Mjere prevencije
Važno je biti aktivan svaki dan. Ako ste zdravi, preporučuje se redovna tjelesna aktivnost – šetnja, plesanje, trening… Dovoljno je i samo 15-ak minuta aktivnosti na dan. Redovno vježbanje podstiče stvaranje koštane mase i povećava gustinu kostiju.
Uzimajte hranu bogatu kalcijumom. Svaki dan jedite zeleno lisnato povrće, fermentisane mlječne proizvode kao što su jogurt ili kefir. Obogatite ishranu orašastim plodovima, jedite plavu ribu, suvo voće… Boravite desetak minuta na suncu kako biste organizam snabdjeli vitaminom D. Važno je unositi i dovoljno magnezijuma koji pospješuje apsorpciju kalcijuma.
Izbjegavajte pušenje, prekomjernu konzumaciju alkohola i pazite na tjelesnu težinu.