Kineski voz bez strojovođe izazvao pomutnju na prugama – hoće li to biti sve češća pojava?

 

To je najnoviji hit među 2800 ultrabrzih vlakova (HSR) brzine do 350 km/h, koliko ih trenutačno vozi u Kini, povezujući 550 gradova u 33 provincije i prevozeći 1,7 milijardi putnika godišnje. Prvi HSR u svijetu krenuo je 1964. za vrijeme Olimpijade u Tokiju, a 58 godina kasnije olimpijce će u Kini prevoziti i bespilotna kompozicija.

 

Tačno u 8.30 sati 30. decembra vlak G8811 krenuo je sa sjeverne stanice Pekinga prema Zhangjiakou, okrugu Zimskih olimpijskih i paraolimpijskih igara 2022. Lagani polazak označio je službeno otvaranje prvog autonomnog vlaka velike brzine u svijetu… Zahvaljujući kineskoj brzini i kineskoj mudrosti, samostalno smo dizajnirali i izgradili superbrzi vlak na relaciji Peking-Zhangjiakou, piše službeni portal kineske vlade.

Novo čudo bez strojovođe može razviti brzinu do 350 kilometara na sat, što znači da biste od Zagreba do Šibenika stigli za manje od sata, a do Rijeke za nešto manje od 30 minuta. Tih 174 kilometra puta od glavnog grada do budućih skijaških terena vlak-metak može prevaliti u 45 minuta, jureći kroz brda, doline i 6,2 kilometra dugačak tunel Tsinghua Park iznad podzemne željeznice na dvije razine. Kada je 1909. godine na istoj liniji izgrađena prva pruga, željeznica se kotrljala gotovo osam sati.

‘Kineske brze linije nemilosrdno su učinkovite’, komentirao je ovu vijest britanski stručnjak za željeznice Mark Smith u magazinu Rail Technology.

Pametni vlak kreće automatski sa stanica i zaustavlja se prema preciznom rasporedu te prilagođava brzinu ograničenjima između postaja. Pruga za njega građena je četiri godine i ima 10 stanica, uključujući Badaling Changcheng u neposrednoj blizini Kineskog zida. Unutrašnjost vlaka prilagođena je sudionicima Olimpijade. Dočekuju ih kabine s velikim prostorom za odlaganje opreme za zimske sportove, unutrašnjost je opremljena prijenosnim sjedalima za putnike u invalidskim kolicima, nasloni sjedala i osvjetljenje reguliraju se dodirom na kontrolnoj ploči, a tehnologija prepoznavanja lica i roboti na postajama pomažu putnicima dijeleći im upute, zbrinjavajući prtljagu i kontrolirajući ih bez pokazivanja osobne iskaznice i putne karte.