Koronavirus Sars-CoV-2 izazvao je zabrinutost u cijelom svijetu, a konstantne vijesti o pandemiji podstiču uznemirenost ljudi, osobito zbog neizvjesnosti trenutne situacije. Sve to utječe na mentalno zdravlje ljudi, posebno onih koji su već anksiozni ili imaju opsesivno-kompulzivni poremećaj, piše BBC.
Zabrinutost zbog konstantno loših vijesti je razumljiva, ali trenutna situacija u svijetu može uticati na pogoršanje stanja ljudi koji već imaju problema s mentalnim zdravljem. Strah od gubitka kontrole i nesposobnost za prihvatanje neizvjesnosti i nesigurnosti česte su odlike mnogih anksioznih poremećaja, a evo što treba da uradite kako biste očuvali svoje mentalno zdravlje u vrijeme pandemije koronavirusa.
1) Ograničite čitanje vijesti i pazite šta čitate
Čitanje previše vijesti dovelo je do napada panike Nicka, oca dvoje djece iz Kenta, koji boluje od anksioznosti. “Kada se osjećam anksiozno, moje misli se otrgnu kontroli i počnem razmišljati o katastrofalnim ishodima”, kaže on. Nick je najviše zabrinut za svoje roditelje i druge starije ljude koje poznaje. “Obično kada me uhvati napad mogu se udaljiti od situacije, ali ovo nije pod mojom kontrolom”, objašnjava on. Nick je uspio uspostaviti kontrolu nad svojom anksioznošću tek kada je duže razdoblje izbjegavao vijesti i društvene mreže, a obratio se i stručnjacima koji su mu savjetovali dvije stvari:
- ograničiti vrijeme za čitanje i gledanje sadržaja koji ga uznemiravaju, to jest odvojiti određeno vrijeme za njih samo kako bi bio obaviješten;
- izbjegavati dezinformacije kojih ima mnogo tako što će se držati provjerenih izvora informacija kao što su institucije vlade i zdravstveni servisi.
2) Pauza od društvenih mreža i ukidanje stvari koje uznemiravaju
Alison (24) iz Manchestera je anksiozna i ima potrebu da bude informisana i istraži temu koja je zabrinjava, ali je u isto vrijeme svjesna da društvene mreže mogu biti pokretač anksioznosti. “Prije mjesec dana sam pretraživala hashtagove i nailazila na sve moguće nepotvrđene teorije zavjere i to me je činilo anksioznom, osjećala sam se bespomoćnom i plakala sam”, kaže ona. Sada pažljivo bira gdje će nalaziti informacije i izbjegava kliknuti na hashtag koronavirus. Pokušava se držati dalje od društvenih mreža i TV-a i više vremena provodi čitajući knjige, prenosi klix.ba.
3) Perite ruke – ali ne pretjerano
Ljudi koji imaju opsesivno-kompulzivni poremećaj teško podnose što svuda konstantno čuju da treba prati ruke. Lily Bailey, autorka knjige “Because We Are Bad”, u kojoj piše o životu s opsesivno-kompulzivnim poremećajem, kaže da je strah od zaraze bio jedan od aspekata njenog opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Ona kaže da savjet o pranju ruku može biti veliki izazov za one koji su se oporavili. “To je veoma teško, jer sada moram da radim ono što sam izbjegavala. Držim se savjeta za pranje ruku, ali je teško, posebno ako se uzme u obzir da su sapun i sredstvo za dezinfekciju nešto što povezujem sa svojom zavisnošću”, kaže ona.
Iz humanitarne organizacije OCD Action savjetuju da oboljeli treba da obrate pažnju na to uklapa li se pranje ruku sa zahtjevima za sprječavanje širenja virusa ili se to pretvorilo u ritual koji se provodi određenim redoslijedom kako bi se stekao osjećaj da nešto radimo “kako treba”.
Bailey ističe i da za mnoge ljude s opsesivno-kompulzivnim poremećajem oporavak znači i napuštanje kuće, pa samoizolacija može biti dodatni izazov. “Ako smo primorani da ostanemo kod kuće, imamo mnogo vremena, a dosada može pogoršati opsesivno-kompulzivni poremećaj”, zaključuje ona.
4) Ostanite povezani s ljudima
Kako je sve veći broj onih koji završavaju u samoizolaciji, sad može biti dobar trenutak da češće održavate kontakt s ljudima do kojih vam je stalo. Dogovorite se za redovne telefonske razgovore s važnim osobama i upotpunite svoje vrijeme tako što ćete ojačati svoj odnos s nekim od njih. Ne dopustite da vam se dani pretvore u rutinu, nego svakodnevno učinite nešto što će taj dan učiniti drugačijim od ostalih.
5) Izbjegnite padove
Budući da su pred nama, po sveemu sudeći, sedmice i mjeseci pandemije koronavirusa, važno je naći način da se isključite i nastavite normalno sa životom. Vježbajte, hranite se zdravo i unosite dovoljno tečnosti. Organizacija AnxietyUK preporučuje sljedeće stvari:
- Prihvatite neizvjesnost;
- Ne reagujte kako inače reagujete. Zapravo, ne reagiujte uopšte, nego napravite pauzu i dišite;
- Objasnite sebi da samo brinete bez potrebe, da potreba za izvjesnošću nije od pomoći i nije nužna. Ne vjerujte svemu o čemu razmišljate, jer misli nijesu činjenice;
- Oslobodite se misli ili osjećaja, pustite da prođu. Ne morate reagovati na njih
Istražite sadašnji trenutak, jer u sadašnjosti je sve dobro. Obratite pažnju na svoje disanje, na tlo pod vama, na ono što vidite, čujete, što možete dodirnuti i pomirisati. Sada. Zatim prebacite fokus na nešto drugo – na nešto što morate učiniti ili na ono što ste radili prije nego što ste utonuli u zabrinutost.