Najnovije dugoročne procjene agencije Kongresnog ureda za budžet (CBO) pokazuju da će budućnost finansija Sjedinjenih Država biti teška uprkos ekonomskim inicijativama i promjenama u političkoj agendi. Rasprava o američkoj ekonomiji i federalnoj potrošnji temelji se na ovim projekcijama, čiji se uticaj osjeća u cijeloj zemlji i inostranstvu.
Projekcije Kongresnog ureda za budžet (CBO) bacaju svjetlo na budućnost američke fiskalne stabilnosti. U svjetlu ovih strašnih prognoza, Sjedinjene Američke Države počele su provoditi politike koje će imati trajan utjecaj na njihovu ekonomiju.U skladu s dugoročnim projekcijama CBO-a, američki trgovinski deficit će se do kraja ove godine povećati na deset posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ovaj broj nije samo apstraktni pokazatelj; radije, to je alarmantan znak koji zahtijeva brzu akciju.
Ove godine, na osnovu istih projekcija, projektovani deficit BDP-a iznosiće 5,8 procentnih poena. Prethodne godine ovaj broj je bio nešto manji, 5,2 , prema službenoj evidenciji. Ovi podaci ukazuju da se financijske neravnoteže ne smanjuju, već rastu, te postavljaju pitanja o dugoročnoj održivosti američke fiskalne politike. Kako će Sjedinjene Države odgovoriti na ove izazove i koje će političke odluke biti donesene za njihovo rješavanje, ključno je pitanje za budućnost Sjedinjenih Država.
Prema projekcijama CBO-a, budžetski deficit će se smanjiti na pet posto BDP-a do 2027. godine, ali će to biti privremena odgoda prije nego što nastavi svoj uspon. Do 2053. deficit bi mogao dostići zastrašujućih 10 posto BDP-a, nivo koji je ranije bio dostignut samo tokom Drugog svjetskog rata i pandemije koronavirusa. U periodu od 1993. do 2022. prosječan budžetski deficit iznosio je 3,7% BDP-a, prema izvještaju CBO. Trenutne projekcije ukazuju na dramatičan porast ovog broja, dovodeći u sumnju dugoročnu održivost ekonomske politike Sjedinjenih Država.
CBO naglašava da će rastući troškovi kamata na dug biti primarni faktor koji pokreće rast budžetskog deficita u narednih 30 godina. Institut izračunava da bi primarni deficit, koji ne uključuje te kamate, trebao iznositi 3,3 posto BDP-a i ove i 2053. godine. To ukazuje na potrebu ozbiljnog promišljanja i djelovanja u cilju uspostavljanja finansijske stabilnosti države na duži rok .
S obzirom da je američki javni dug ponovo u središtu razgovora o finansijskoj stabilnosti, najnoviji podaci Instituta Kongresnog ureda za budžet (CBO) izazivaju alarmantne implikacije. Ove brojke izazivaju ozbiljnu zabrinutost u pogledu dugoročne održivosti američke fiskalne politike, pored toga što dovode u sumnju ekonomsku sudbinu zemlje. Prema najnovijim procjenama CBO-a, javni dug Sjedinjenih Država mogao bi potencijalno iznositi 98 posto BDP-a. Ova cifra premašuje projekcije iz prethodne godine za dva procentna poena. Da bi se situacija pogoršala, zvanični podaci pokazuju da je državni dug u 2022. godini predstavljao 97% BDP-a. Sa prosječnih 57% BDP-a u prethodne tri decenije, to predstavlja naglo povećanje.
Osim toga, projekcije ukazuju da bi javni dug do kraja decenije mogao dostići rekordnih 107% BDP-a. Međutim, zapanjujuće je saznanje da CBO predviđa da bi državni dug mogao iznositi čak 181% BDP-a do 2053. Ogroman dug kao što je ovaj ozbiljno bi ugrozio fiskalnu i ekonomsku stabilnost nacije, usporio ekonomski rast, i povećati isplate kamata stranim vlasnicima američkog duga, prema ekspertima CBO.
Ove procjene također ukazuju na umjerena očekivanja za američku ekonomiju. Ove godine se očekuje rast od samo 0,3 posto, što je veliki pad u odnosu na rast od 2,1 posto u prethodnoj godini. Dugoročna predviđanja CBO-a pokazuju da će ekonomija rasti za skromnih 1,5 posto u 2053. godini, u poređenju sa prosječnim godišnjim rastom od 2,4 posto u prethodne tri decenije.
Efekti Zakona o fiskalnoj odgovornosti, koji je stupio na snagu početkom juna, ogledaju se u studiji CBO. Međutim, kako bi se osigurala ekonomska stabilnost i budućnost SAD-a, dugoročne finansijske projekcije i dalje su teške i zahtijevaju pažljivo razmišljanje i djelovanje.