Potraživanja i potrošnja
Uz konstataciju kako je pandemija koronavirusa smanjila kreditnu aktivnost stanovništva u BiH nakon dugog niza godina, pogotovo kod potrošačkih kredita, u spomenutoj anketi piše kako su u posljednja tri mjeseca prošle godine svi faktori koji utječu na potražnju stanovništva imali negativan doprinos potražnji za kreditima. Tako su se smanjile i potrebe za financiranjem po pitanju nabave trajnih potrošačkih dobara i kupnje nekretnina. – Slično tome, upotreba alternativnih izvora financiranja također je doprinijela smanjenju potražnje u četvrtom tromjesečju prošle godine. Banke su smatrale da stanovništvo sve više koristi interno financiranje, kredite od drugih banaka i druge izvore, pa je stoga potražnja za kreditima pala u četvrtom tromjesečju. Potražnja za ukupnim kreditima i potražnja za potrošačkim te nenamjenskim kreditima smanjila se sličnom stopom.
U trećem i četvrtom tromjesečju neto pad potražnje za kreditima bio je sličan za ukupne kredite i stambene kredite, dok je pad potražnje za potrošačkim i nenamjenskim kreditima bio nešto veći u četvrtom tromjesečju. Očekivanja banaka iz prethodnog kruga bila su da će doći do povećane potražnje za potrošačkim kreditima i pada potražnje za stambenim kreditima – stoji u izvješću Centralne banke BiH. Isti izvor navodi kako se ukupna potražnja preduzeća za kreditima ili kreditnim linijama smanjila u četvrtom tromjesečju prošle godine. Prema izvješću banaka, zabilježen je pad neto postotka ukupne potražnje za kreditima na -13 posto, što je u skladu s prijavljenim smanjenjem potražnje iz prethodnog tromjesečja (neto postotak -25 posto). Tako smanjena potražnja za kreditima vjerojatno je povezana s ekonomskim poteškoćama u kojima su se našla mnoga poduzeća tokom prošle godine. Krediti preduzeća su uglavnom traženi za restrukturiranje duga. To je, kako piše, “pridonijelo većoj potražnji i to je bio glavni faktor za povećanu potražnju za kreditima preduzeća. Suprotno tome, potrebe za kapitalnim investicijama i za spajanja te preuzimanja poduzeća prigušile su potražnju za kreditima”.
Prema tvrdnjama guvernera Centralne banke BiH Senada Softića, bankarski sistem u prošloj godini, unatoč problemima, kako kaže, “zadržao je vrlo dobre pokazatelje kapitaliziranosti, likvidnosti i kvalitete aktive”.
Koronamjere i kriza
Međutim, kako kaže, tek po isteku privremenih mjera, koncem prošle godine, banke će biti suočene s ekonomskim posljedicama pandemije, a kolika je zapravo bila jačina šoka, moći će se procijeniti tek u idućim godinama. Najveći pritisak bio je, očekivano, sredinom ove godine, kada je značajan dio kreditnoga portfelja, koji je pod nekom vrstom privremenih mjera, bio pod pojačanim pritiskom prelaska u kategoriju nekvalitetnih kredita. Slični trendovi bit će nastavljeni najvjerojatnije u ovoj godini, što će, uz očekivani rast nekvalitetnih kredita, vršiti dodatni pritisak na financijski rezultat banaka.