Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 3,6 posto, na 93,93 dolara, novi najviši nivo od novembra prošle godine. Na američkom je tržištu, ipak, barel poskupio 3,7 posto, na 90,77 dolara, također novi najviši nivo u 10 mjeseci.
Rast cijena treću sedmicu zaredom posljedica je odluka Saudijske Arabije i Rusije o smanjenju proizvodnje. Ti vodeći izvoznici smanjivat će isporuke do kraja ove godine za ukupno 1,3 miliona barela dnevno.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte i njezini saveznici već su ranije pomaknuli rok dogovora o smanjivanju opskrbe do kraja iduće godine. Smanjenjem proizvodnje te zemlje nastoje zadržati povećane cijene nafte, s obzirom na to da potražnja slabi zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih privreda.
Podršku cijenama pružili su prošle sedmice i novi makroekonomski pokazatelji iz Kine, najvećeg svjetskog uvoznika nafte.
U augustu su industrijska proizvodnja i promet u maloprodaji porasli više nego što se očekivalo, što je potaknulo nade da se oporavak drugog po veličini svjetskog gospodarstva, a time i potražnje za naftom, ubrzava.
Pozitivno na cijene nafte utječu i špekulacije da američka centralna banka više neće povećavati kamatne stope i da će tamošnje gospodarstvo izbjeći recesiju. Moguće je i da je Evropska centralna banka završila ciklus povećanja kamatnih stopa.
To znači da bi se nakon dugotrajnog usporavanja, rast američkog i gospodarstva eurozone mogao stabilizirati. A to bi dovelo do stabilizacije potražnje za crnim zlatom.
Nakon rasta tri sedmice zaredom, cijene su nafte povećale dobitke od početka godine. Na londonskom je tržištu, u odnosu na početak godine, cijena barela u plusu oko 9,5, a na američkom oko 13 posto, prenosi Hina.
(Biznis.ba)