Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 94.05 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 94.45 bodova.
Pritom se tečaj dolara prema japanskoj valuti kreće oko 113.55 jena, kao i jučer u ovo doba.
No, američka je valuta oslabila u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1.1590 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1.1540 dolara.
Cijene su nafte, pak, porasle. Na londonskom je tržištu cijena barela ojačala 0.65 posto, na 83.70 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0.70 posto, na 80.95 dolara.
Tako se cijena barela na londonskom tržištu kreće na najvišim razinama u tri godine, a na američkom tržištu u sedam godina, što je posljedica nedovoljne ponude s obzirom na jačanje potražnje za energentima zbog oporavka gospodarstava.
Azijske burze porasle, ohrabrio ih rast Wall Streeta
Na azijskim su tržištima u četvrtak burzovni indeksi porasli, kao i cijene nafte, a dolar je oslabio dok ulagači prate podatke o inflaciji i najave središnjih banaka o zaoštravanju monetarne politike.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skočio više od 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0.2 i 1.1 posto. U Hong Kongu se zbog praznika ne radi.
Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji rast S&P 500 indeksa na Wall Streetu, nakon početka sezone objava kvartalnih poslovnih rezultata američkih kompanija.
Rezultati JPMorgana, kojima je započela sezona, bili su u trećem tromjesečju nešto bolji od očekivanja, no cijena dionice je pala jer se čini da su ulagači računali na još bolje rezultate.
Do kraja tjedna poslovna izvješća objavit će i druge najveće američke banke – Bank of America, Citigroup, Wells Fargo, Morgan Stanley i Goldman Sachs.
Analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija i banaka iz sastava S&P 500 indeksa u proteklom kvartalu porasle 29.6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Ulagači su oprezni i zbog jučerašnje objave da su u rujnu potrošačke cijene u SAD-u porasle 0.4 posto u odnosu na prethodni mjesec, a 5.4 posto na godišnjoj razini.
To je nešto viša inflacija nego što se očekivalo, što ide u prilog planovima američke središnje banke o zaoštravanju monetarne politike.
Jučer su objavljeni i dijelovi zapisnika s nedavne sjednice Feda, koji su pokazali da bi polovicom studenoga moglo početi smanjenje monetarnih poticaja gospodarstvu, ali da su čelnici središnje banke podijeljeni u mišljenju koliku opasnost predstavlja inflacija i kada bi trebalo početi povećavati ključne kamatne stope.
Na tržištima novca sada se procjenjuje da bi Fed mogao povećati kamate za 0.25 postotnih bodova do rujna iduće godine, dok se do jučer očekivalo da će to biti krajem iduće godine.
A singapurska središnja banka jutros je iznenadila tržišta povećanjem kamatnih stopa zbog, kako je poručila, jačanja inflacijskih pritisaka.