Prema procjenama Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH), ekonomska aktivnost u zemlji početkom 2026. godine bilježi umjeren rast. Procijenjeni rast realne ekonomske aktivnosti u prvom kvartalu iznosi 2,1 posto, što pokazuje da privreda nije u padu, ali ni u snažnom zamahu.
Međutim, rast ekonomije ne znači automatski i bolji životni standard građana. Ključni problem i dalje ostaje inflacija, odnosno kontinuirani rast cijena proizvoda i usluga.
Prema procjenama CBBiH, inflatorni pritisci dodatno su pojačani, a očekuje se da bi ukupna inflacija u prvoj polovini 2026. godine mogla iznositi 5,3 posto, dok bi u trećem kvartalu mogla porasti na približno 6,1 posto.
To u praksi znači da novac građana vrijedi manje. Ukoliko plate i druga primanja ne budu rasli istim tempom kao cijene, za isti iznos novca moći će kupiti manje nego ranije. Posljedice se najviše osjećaju kroz svakodnevni život – više cijene hrane, energenata, goriva, prijevoza, režijskih troškova i različitih usluga.
„Situacija je takva da ćemo biti izloženi inflatornim pritiscima i to u ovakvom odnosu snaga ne možemo izbjeći. Sve će na kraju rezultirati rastom cijena u našoj zemlji, a to svakako pogađa sve naše građane“, rekao je za „Avaz“ ekonomista Zoran Pavlović.
Ističe da značajan dio odgovornosti snose nadležna ministarstva i vlasti, koje su, kako kaže, propustile priliku da jačanjem domaće proizvodnje ublaže posljedice rasta cijena.
„Ministarstva koja se bave određenim oblastima trebala su odavno ulagati u našu proizvodnju kako bismo imali instrumente da zadržimo određeni nivo cijena, ali to se jednostavno ne radi. Mi smo prepušteni uvoznim lancima koji diktiraju mnogo toga. Građani trpe, a političare to ne zanima, iako su ministarstva namijenjena upravo tome da se bave ekonomijom i životnim standardom građana. Nisam optimističan. Očekuju nas nova poskupljenja, a i građani moraju uzeti stvari u svoje ruke. Ubrzo dolaze izbori, pa neka izaberu vlast koja će raditi na tome da ljudi bolje žive“, poručio je Pavlović.
Stručnjaci upozoravaju da dodatni problem predstavlja činjenica da se inflacija ne zadržava samo na jednom sektoru. Kada poskupe energenti ili sirovine, rastu troškovi proizvodnje, transporta i poslovanja, a kompanije te troškove na kraju prenose na krajnje potrošače kroz više cijene proizvoda i usluga.na krajnje potrošače kroz više cijene proizvoda i usluga.