Saudijska Arabija smanjila je isporuke nafte evropskim kupcima nakon što su napadi dronovima oštetili ključni naftovod prema Crvenom moru. Novi poremećaj odmah je uzdrmao tržište, a pojedini kupci, među kojima je i poljski Orlen, hitno traže zamjenske izvore nafte.
Poremećaj u snabdijevanju odmah je izazvao rast cijena nafte. Terminski ugovori za sirovu naftu Brent kretali su se blizu 108 dolara po barelu, dok je njena referentna cijena na fizičkom evropskom tržištu dostigla približno 122 dolara.
Situacija s cijenama goriva nije nimalo dobra
No, šta će smanjene isporuke nafte iz Saudijske Arabije evropskim kupcima značiti za tržište Bosne i Hercegovine?
Kako stvari stoje, skupa evropska nafta neizbježno će utjecati na cijene na benzinskim pumpama. Cijene dizela već se kreću iznad 3,60 KM po litru, a očekuje se i novo povećanje.
Na to za Raport upozorava i Almir Bečarević, energetski stručnjak. Bečarević kaže da situacija s cijenama goriva na svjetskom tržištu nije nimalo dobra.
„Barel nafte je u posljednjoj sedmici dosegao 108 dolara, što predstavlja rast od oko osam posto. U posljednjih mjesec dana rast je na nivou od približno 20 posto. Cijena dizela u BiH već sada se kreće između 3,60 i 3,70 KM. U slučaju daljnjeg rasta cijene barela prema 115–120 dolara, dizel bi mogao doseći 4 KM, dok bi cijena benzina mogla doći do 3,80 KM. Time bismo se približili historijski visokim cijenama naftnih derivata u BiH“, upozorava Bečarević.
Prognoze nisu dobre i građani moraju biti svjesni, kaže Bečarević, da se kretanje cijena derivata približava granici od 4 KM.
„Istovremeno, od četvrtog kvartala doći će do povećanja cijene prirodnog gasa, jer je njegova cijena vezana za kretanje cijena goriva na svjetskom tržištu. U tom slučaju može doći i do povećanja cijene grijanja. Pelet se već kreće prema 900 KM po toni, dok će za cijenu električne energije gotovo sigurno biti pokrenut tarifni postupak. Svi pokazatelji ukazuju na to da energenti idu prema historijski visokim cijenama. Građani moraju znati šta ih očekuje i biti svjesni da rast cijena energenata direktno znači i rast troškova života“, tvrdi Bečarević.
Odakle nabavljamo naftu
S druge strane, osim povećanja cijena, teško je očekivati da će doći do nestašice. Naša država većinom se snabdijeva naftom, kao i Hrvatska, preko terminala u Omišlju i sistema JANAF-a, nabavljajući naftu iz različitih izvora – od mediteranskih i sjevernoafričkih do američkih.
Osim toga, Federacija nabavlja naftu i preko rafinerije u Rijeci, koja nije direktno ovisna o saudijskoj luci Yanbu na način na koji su to rafinerije na sjeveru i istoku Evrope.