Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je usaglašeni tekst tri reformska zakona koja predstavljaju jedan od posljednjih koraka ka pristupanju Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA).
Riječ je o zakonima o platnim uslugama, elektronskom novcu i računima za plaćanje, koji su prethodno dobili podršku i u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Usvajanjem ovih zakona uklonjena je važna zakonska prepreka za podnošenje zahtjeva za članstvo Bosne i Hercegovine u SEPA-i, sistemu koji omogućava jednostavnije, brže i znatno jeftinije platne transakcije u eurima između zemalja članica.
Iako je proces usvajanja pratio politički spor zbog amandmana koje je predložio HDZ BiH, zastupnici su podržali verzije zakona koje su već bile usvojene u Domu naroda.
Sporni amandmani odnose se na inicijativu Hrvatskih pošta Mostar, dok dio političke javnosti smatra da bi mogli omogućiti obavljanje novčanih transakcija putem pošta osobama koje se nalaze pod međunarodnim sankcijama.
U fokusu tih tvrdnji našao se zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara (HDZ BiH), koji se od 2022. godine nalazi na listi sankcionisanih osoba Sjedinjenih Američkih Država. Zbog američkih sankcija njegovi bankovni računi su blokirani, pa plaću ne može primati putem bankarskog sistema.
Slijedi zahtjev za članstvo u SEPA-i
Nakon usvajanja zakona slijedi novi korak u procesu pristupanja. Centralna banka Bosne i Hercegovine treba Evropskom platnom vijeću (EPC) dostaviti zvaničan zahtjev za članstvo u SEPA-i.
Iako EPC ima mogućnost odbiti aplikaciju ukoliko procijeni da nisu ispunjeni svi uvjeti, takve odluke u praksi nisu česte.
Više od sto miliona eura godišnje odlazi na naknade
Ulazak u SEPA-u mogao bi donijeti značajne finansijske koristi građanima i privredi. Prema procjenama, Bosna i Hercegovina godišnje izgubi više od sto miliona eura zbog visokih troškova međunarodnih platnih transakcija, upravo zato što nije dio ovog evropskog sistema plaćanja.
Primjera radi, kada iz inostranstva na račun u Bosni i Hercegovini bude uplaćeno 1.000 eura, primalac često ne dobije puni iznos. Nakon odbitka bankarskih provizija i naknada posredničkih banaka, na račun može stići oko 947 eura, što znači da se na jednoj transakciji izgubi približno 50 eura.
Članstvo u SEPA-i trebalo bi značajno smanjiti ili, u mnogim slučajevima, gotovo u potpunosti eliminisati ove dodatne troškove, čime bi međunarodna plaćanja postala povoljnija, brža i efikasnija za građane, kompanije i dijasporu.