Svjetska banka u prvom ovogodišnjem presjeku stanja upozorava da će se svjetska ekonomija usporiti i da će se desiti značajan pad u odnosu na projekcije iz 2022.
Prema procjeni, rast će u ovoj godini iznositi tek 1.7%, što će biti treći najslabiji rezultat u posljednje tri decenije, što je za 1.3% ispod ranije projekcije rasta, a što je uzrokovano faktorima poput visoke inflacije, otežanim finansijskim okolnostima, ruskom invazijom na Ukrajinu.
“Očekuje se da će globalni rast naglo usporiti na 1,7 posto u 2023. – treći najslabiji tempo rasta u gotovo tri decenije, zasjenjen samo globalnim recesijama uzrokovanim pandemijom i globalnom finansijskom krizom. Ovo je 1,3 procentna poena ispod prethodnih predviđanja, što odražava sinhrono pooštravanje politike usmjereno na obuzdavanje vrlo visoke inflacije, pogoršanje finansijskih uslova i kontinuirane poremećaje zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Sjedinjene Države, Eurozona i Kina prolaze kroz period naglašene slabosti, a rezultirajući prelivanja pogoršavaju druge prepreke s kojima se suočavaju tržišta u razvoju i ekonomije u razvoju (EMDE). Kombinacija sporog rasta, pooštravanja finansijskih uslova i velikih zaduženja vjerovatno će oslabiti investicije i pokrenuti korporativna neispunjenja obaveza. Dalji negativni šokovi kao što su viša inflacija, još strožija politika, finansijski stres, dublja slabost velikih ekonomija ili rastuće geopolitičke tenzije mogli bi gurnuti globalnu ekonomiju u recesiju.
U bliskoj budućnosti, potrebni su hitni globalni napori da se ublaže rizici globalne recesije i duga u EMDE-ima. S obzirom na ograničen prostor za politiku, od ključne je važnosti da nacionalni kreatori politike osiguraju da svaka finansijska podrška bude usmjerena na ranjive grupe, da inflatorna očekivanja ostanu dobro usidrena i da finansijski sistemi i dalje budu otporni.
Politike su također potrebne kako bi se podržalo veliko povećanje ulaganja u EMDE, što može pomoći da se preokrene usporavanje dugoročnog rasta pogoršano preklapajućim šokovima pandemije, invazijom Ukrajine i brzim pooštravanjem globalne monetarne politike. Ovo će zahtijevati novo finansiranje od međunarodne zajednice i prenamjenu postojeće potrošnje, kao što su neefikasne subvencije za poljoprivredu i gorivo”, stav je Svjetske banke.
Kada je u pitanju region Evrope i Centralne Azije, Svjetska banka ima nešto optimističniji pogled za ovu godinu s obzirom na to da je u prošloj godini zabilježen rast iako nešto sporiji nego li se očekivalo.
“Ekonomsko usporavanje u ECA bilo je manje izraženo nego što se prvobitno očekivalo. Umjesto da se smanji u 2022., proizvodnja je rasla skromnim tempom. U mnogim ekonomijama, revizija naviše za 2022. odrazila je jači rast u Eurozoni od predviđenog u prvoj polovini godine, brži od očekivanog oporavka međunarodnih putovanja kako su se ekonomije ponovno otvarale i dodatne vladine mjere koje su pomogle zaštiti domaćinstava i firmi od naglog povećanja cijena hrane i energije.
Poboljšanje je, međutim, variralo u različitim zemljama ECA. Porast kapitala i migranata iz Rusije, kao i moguće preusmjeravanje nekih trgovinskih i finansijskih tokova, pomogli su u podsticanju domaće potražnje i izvoza usluga u nekoliko ekonomija, posebno na Južnom Kavkazu.
Kod izvoznika energije, više cijene energije podržale su aktivnost i fiskalne bilance. U drugim ekonomijama, međutim, revizije naviše za 2022. bile su skromnije usred velikih prelivanja od invazije na Ukrajinu. Usporavanje u 2022. godini, iako je bilo manje od očekivanog, ipak je ostavilo regionalnu proizvodnju 3,2 posto ispod trendova prije pandemije nakon što je jaz gotovo zatvoren na početku godine”, ističe se u izvještaju.
Kada je u pitanju region zapadnog Balkana, iz Svjetske banke poručuju da se u ovoj godini očekuje pad rasta i da će iznositi skromnih 2.5%, a zemlje koje se posebno ističu kao mogući izvori zabrinutosti su Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Sjeverna Makedonija.
“Na zapadnom Balkanu predviđa se da će se rast usporiti na skromnih 2,5 posto u 2023., budući da reforme pristupanja EU i ulaganja ublažavaju negativne efekte visokih cijena energije i hrane, poremećaja u trgovini i tokovima investicija i prelivanja uzrokovanih usporavanjem eura području. Međutim, postoji značajna politička neizvjesnost, uz rizik da parlamentarni ćorsokak dovedu do kašnjenja u implementaciji reformi i na taj način onemoguće efikasnu apsorpciju povezanih sredstava (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija)”, zaključak je po pitanju našeg regiona.
Bosna i Hercegovina bi ove godine trebala imati rast od 2.5%, a iduće godine 3%; rast GDP-a u Albaniji ove godine bi trebao iznositi 2.2%, dok će iduće godine biti 3.4%. Hrvatska bi ove godine mogla imati vrlo nizak rast od samo 0.8%, dok bi iduća godina mogla biti nešto bolja sa 3.1%. Kosovo će, prema procjenama, i ove godine biti nešto iznad ostatka regiona sa 3.7%, a u idućoj se rast predviđa na 4.2%. Crna Gora će u 2023. i 2024. ostati iznad 3% – u 2023. 3.4%, u 2024. 3.1%. Sjeverna Makedonija će za razliku od 2022. u ovoj rast imati oko 2.4%, u idućoj od 2.7%. Srbija za koju predsjednik Vučić tvrdi da ima jedan od najvećih GDP-a u Evropi, jači i od najrazvijenijih zemalja u Evropi u ovoj godini će imati rast od tek 2.3%, s rastom od 3% u idućoj godini.