Njemačka vlada priprema reformu useljeničkog zakona i želi da ubrza useljavanje kvalifikovane radne snage. Pravilo o zapadnom Balkanu već više od sedam godina uspješno reguliše useljavanje iz tog dijela Evrope.
Šest zemalja
Pravilo o useljavanju za šest zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija) uvedeno je početkom 2016., između ostalog i zbog toga da se spriječi praksa po kojoj građani tih zemalja pokušavaju da preko sistema za azil dođu do radne dozvole u Njemačkoj.
Ono se pokazalo kao pun pogodak. Zainteresiranima je potrebna garancija poslodavca u Njemačkoj, a preduslov je i da u posljednja 24 mjeseca od podnošenja zahtjeva za dobijanje radne vize nisu u Njemačkoj primali socijalne povlastice kao podnosioci zahtjeva za azilom.
Do sada je bilo predviđeno da se na osnovu tog pravila 25.000 radnika godišnje useli u Njemačku. Sada bi, prema željama Njemačke vlade, ta brojka trebalo da se poveća na 50.000. Pravilo se do sada ograničavalo na godinu, tako da ono ističe krajem ove godine.
Zapadni Balkan da, Moldavija i Tunis ne
Ovog četvrtka, 27. aprila, u Bundestagu se prvi put raspravlja o Prijedlogu novog zakona o useljavanju koji bi bolje reguliralo priliv radne snage. Pravilo o zapadnom Balkanu nije dio novog useljeničkog zakona, već je dio odredbe o kojoj se paralelno raspravlja u redovima socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade.
Prema informacijama DW, Ministarstvo rada bi u četvrtak trebalo da donese odredbu po kojoj se pravilo o zapadnom Balkanu produžava za godinu, a kontingent sa sadašnjih 25.000 povećava na 50.000 godišnje. Međutim, sada se unutar Vlade pojavio otpor tom pravilu koje bi se provodilo mimo novog zakona.
“Naš cilj bi trebalo da bude da Njemačku do te mjere učinimo atraktivnom za useljenike, da pravila poput ovog o zapadnom Balkanu postanu suvišna”, kaže za Agenciju DPA političarka stranke Zeleni zadužena za unutrašnju politiku Misbah Khan.
Njen otpor je, međutim, prije svega uperen protiv ideje nekih dijelova Vlade da se po uzoru na pravilo za zapadni Balkana uvedu i slične odredbe koje bi se primjenjivale na neke druge zemlje van Evropske unije. Tu se, prije svega, spominju Gruzija, Moldavija i Tunis.
Za proširenje odredbe i na druge zemlje posebno se zalaže vladajuća Liberalno-demokratska stranka (FDP). Predstavnik te stranke za zapadni Balkan Thomas Hacker u izjavi za DW pohvalio je pravilo za zapadni Balkan kao uspješnu priču.
“Regulativa za zapadni Balkan, uvedena 2016., potvrdila se u praksi i ona omogućava osjetno ublažavanje postojećeg nedostatka kvalificiranih radnika u Njemačkoj obučenim i motiviranim stručnjacima sa zapadnog Balkana”, rekao je Hacker.
Ujedno je dodao i da se nada kako će kroz digitalizaciju uskoro biti prevladan i problem dugotrajnog čekanja na termine u ambasadama Njemačke u zemljama zapadnog Balkana. I on se, kao i drugi poslanici FDP-a, zalaže za ideju proširenja odredbe i na druge zemlje.
“U perspektivi, imalo bi smisla proširiti propise za zapadni Balkan i na druge zemlje, poput Moldavije, gdje se Njemačka takođe smatra atraktivnom zemljom za useljavanje”, rekao je poslanik liberala.
Uhodano pravilo
Njegov kolega iz stranke Zelenih, ujedno i povjerenik njihove poslaničke grupe za zapadni Balkan, Boris Mijatović, također smatra da se pravilo o zapadnom Balkanu “pozitivno potvrdilo“ u praksi. Ali on se, kao i njegova stranačka koleginica Khan, na upit DW također usprotivio proširenju na ostale zemlje.
“Proširenje uredbe o zapadnom Balkanu na druge zemlje nije konačan odgovor na naše ogromne potrebe za radnicima i kvalifikovanom radnom snagom. Mi se radije zalažemo za moderni imigracioni zakon koji nudi atraktivne i transparentne pristupne rute za ljude iz čitavog svijeta”, rekao je Mijatović.
Poslanik vladajuće Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Josip Juratović, pratio je proces donošenja pravila o zapadnom Balkanu od samog početka i ukazuje da je to pravilo doprinijelo rješavanju problema s nekontrolisanom migracijom podnosilaca zahtjeva za azilom koji je prethodio donošenju te odluke.
“Ovo pravilo uklonilo je birokratske prepreke i riješilo problem podnosilaca zahtjeva za azilom zbog kojeg je tada prijetilo uvođenje viza građanima Srbije”, rekao je za DW Juratović.
On je zaključio da se pravilo o zapadnom Balkanu ne kosi s planiranim novim zakonom o useljavanju i da je njegovo produžavanje “dobra odluka“.
Otklonjeni strahovi
No, nije sve uvijek teklo bez otpora. Tokom vladavine Angele Merkel unutar njene demohrišćansko-socijaldemokratske vlade postojale su sumnje u vezi s pravilom o zapadnom Balkanu, pa se čak tražilo i njegovo ukidanje. Tadašnji državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova iz redova Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Stefan Mayer rekao je 2019. u intervjuu za DW da je u početku bilo pokušaja zloupotrebe tog pravila.
“Kroz mjeru o zapošljavanju građana zapadnog Balkana u Njemačku je došao veliki broj polukvalifikovanih i nekvalifikovanih, a najvećim dijelom i starijih radnika. To budi bojazan da bi za Njemačku mogla da dođu dodatna socijalna opterećenja povezana s penzijom”, rekao je tada političar CSU-a.
To je i bio razlog za neke promjene koje se posebno odnose na starije radnike i godine uplaćivanja u penzioni sistem.