Savez samostalnih sindikata BiH uputio je Vladi i Ministarstvu finansija FBiH inicijativu za izmjenu načina obračuna najniže plate. Umjesto dosadašnje formule koja se zasniva na rastu potrošačkih cijena i bruto domaćeg proizvoda (BDP), predlažu da se minimalna plata određuje kao procenat prosječne neto plate, u zavisnosti od stručne spreme potrebne za određeno radno mjesto.
Inicijativu, koju potpisuje predsjednik Saveza Samir Kurtović, sindikat je danas uputio premijeru FBiH Nerminu Nikšiću i federalnom ministru finansija Toniju Kraljeviću. Traže izmjenu člana 5. Uredbe o metodologiji izračuna i usklađivanja najniže plaće, objavljene u „Službenim novinama FBiH“, broj 106/21.
Prema važećem članu 5., najniža plata za narednu godinu usklađuje se do kraja tekuće godine u visini zbira 50 posto rasta potrošačkih cijena i 50 posto rasta bruto domaćeg proizvoda u Federaciji BiH za period od januara do septembra, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.
Iz Saveza navode da su ovu formulu kritikovali od samog donošenja Uredbe, ocjenjujući je „ekonomski zastarjelom i socijalno neodrživom“.
Od 80 do 100 posto prosječne plate
Sindikat predlaže da se najniža plata za narednu godinu određuje u odnosu na posljednju objavljenu prosječnu mjesečnu neto platu u FBiH, u zavisnosti od stručne spreme potrebne za radno mjesto.
Prema prijedlogu, najniža plata iznosila bi:
- za nekvalifikovane radnike s osnovnom školom – najmanje 80 posto prosječne neto plate;
- za radnike sa srednjom stručnom spremom – 90 posto;
- za radnike s višom stručnom spremom – 95 posto;
- za radnike s visokom stručnom spremom – 100 posto prosječne neto plate.
Prijedlog sadrži i zaštitnu odredbu prema kojoj bi, ukoliko primjena nove metodologije u određenoj godini rezultira iznosom nižim od važeće najniže plate, ona ostala na nivou iz prethodne godine.
Prema ocjeni Sindikata, ovakav model osigurao bi da radnici ne zaostaju za općim rastom plata, poslodavcima omogućio unaprijed poznat parametar za planiranje budžeta, a penzijskom i zdravstvenom osiguranju stabilan rast prihoda od doprinosa.
Tvrde i da bi se na taj način suzbila praksa prijavljivanja visokokvalifikovanih radnika na zakonski minimum, uz isplatu dijela plate „na ruke“, te usporio odliv stručne radne snage.
Argumenti sindikata
Kao razloge za izmjenu metodologije, Savez navodi da je neto dobit privrede u FBiH u 2025. godini iznosila 4,9 milijardi KM, što je povećanje od 12,3 posto u odnosu na 2024. godinu.
Ističu i da je do oktobra 2026. godine naplaćeno 603,79 miliona KM poreza na dobit, dok je tokom cijele 2025. godine po tom osnovu naplaćeno 584 miliona KM.
Prema podacima koje iznosi Sindikat, neoporezivu pomoć radnicima u iznosu do 300 KM mjesečno, u skladu s uredbom Vlade FBiH, isplatilo je tek 4,46 posto poslodavaca.
Od 1. jula 2025. godine stopa doprinosa na teret poslodavca smanjena je sa 10,5 na pet posto bruto plate. Sindikat smatra da je to poslodavcima ostavilo dovoljno prostora za povećanje plata, ali da taj prostor nije iskorišten.
Dodaju i da je sindikalna potrošačka korpa u 2026. godini poskupjela za gotovo devet posto.
U Savezu zaključuju da se teret inflacije i rastućih troškova života prebacuje na radnike, dok se fiskalne olakšice i dobri poslovni rezultati, prema njihovoj ocjeni, uglavnom pretvaraju u akumulaciju kapitala.
Traže hitno razmatranje
S obzirom na to da se odluka o najnižoj plati za narednu godinu donosi najkasnije do 31. decembra, Sindikat traži da se inicijativa razmotri po hitnom postupku.
Predlažu da Ekonomsko-socijalno vijeće za FBiH inicijativu razmotri na narednoj sjednici, prije donošenja odluke o najnižoj plati, te pripremi prijedlog izmjena Uredbe za sjednicu Vlade FBiH.
Inicijativa je upućena dan nakon sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća, na kojoj nije postignut dogovor o povećanju minimalne plate, kao i nakon izjave federalnog ministra finansija Tonija Kraljevića da metodologija za njen izračun ostaje nepromijenjena.