Plaćanje gotovinom u Evropi sve više ustupa mjesto karticama i digitalnim transakcijama. Iako Evropska unija i Evropska centralna banka poručuju da ukidanje gotovine nije u planu, sve manji broj bankomata i poslovnica banaka, kao i sve šira upotreba elektronskog plaćanja, otvaraju pitanje kakvu će ulogu novac u fizičkom obliku imati u budućnosti.
Analiza bavarskog javnog servisa BR ukazuje da se oko ove teme posljednjih godina šire brojne dezinformacije, uključujući tvrdnje da vlasti planiraju potpuno ukinuti gotovinu. Međutim, stručnjaci smatraju da takvi navodi nisu tačni, ali upozoravaju da bi postepeno smanjenje upotrebe gotovine moglo donijeti nove izazove za evropsku ekonomiju i finansijsku sigurnost.
Serija eurokovanica
Evropska unija i Evropska centralna banka više puta su naglasile da ne planiraju ukidanje gotovine. Naprotiv, ECB priprema novu seriju eurokovanica, dok EU radi na propisima kojima bi trgovci i ubuduće bili obavezni prihvatati gotovinska plaćanja.
Predstavnik njemačke Bundesbanke Matijas Kalen (Matthias Callen) ističe da u Njemačkoj postoji široka politička podrška očuvanju gotovine te da nijedna značajnija politička stranka ne zagovara njeno ukidanje. Kako navodi jedan od sagovornika analize, centralna banka bez gotovine bila bi poput pekare koja prestane proizvoditi hljeb.
Ipak, zabrinutost građana raste. Bankomata i bankarskih poslovnica sve je manje, pojedini trgovci više ne primaju gotovinu, dok velike tehnološke kompanije poput PayPala sve snažnije promovišu isključivo digitalne načine plaćanja. Istovremeno, društvenim mrežama šire se različite teorije koje dodatno povećavaju nepovjerenje prema institucijama.
Prema mišljenju stručnjaka, pravo pitanje nije samo način plaćanja, već i kontrola nad finansijskim sistemom u budućnosti.
Održavanje gotovinskog sistema nosi značajne troškove. Kovanje kovanica, štampanje novčanica, njihov transport i skladištenje u Evropi godišnje koštaju oko 20 milijardi eura, što predstavlja približno 0,45 posto bruto domaćeg proizvoda. Uz to, procjenjuje se da neprijavljeni rad i pranje novca povezani s gotovinom uzrokuju dodatne gubitke od oko 16 milijardi eura godišnje.
S druge strane, ekonomska psihologinja Julija Piters (Julia Pitters) upozorava da gotovina ima i brojne društvene prednosti koje se često zanemaruju. Istraživanja pokazuju da ljudi pažljivije raspolažu novcem kada fizički plaćaju, zbog čega su njihove odluke o potrošnji promišljenije.
Gotovina je posebno važna za djecu, starije osobe, građane koji nemaju razvijene digitalne vještine, ali i za one koji nemaju otvoren bankovni račun. Osim toga, gotovinsko plaćanje omogućava veću privatnost jer ne ostavlja digitalni trag, za razliku od kartičnih i mobilnih transakcija koje generišu velike količine podataka o navikama potrošača.
Ni digitalno plaćanje nije bez troškova. Naknade za kartične transakcije kreću se od oko 0,2 posto kod debitnih do približno 2,5 posto kod kreditnih kartica. Iako ih u početku plaćaju trgovci, ti troškovi se često prenose na kupce kroz više cijene proizvoda i usluga.
Ekonomisti upozoravaju da bi, ukoliko gotovina izgubi ulogu stvarne alternative, naknade za elektronsko plaćanje mogle dodatno rasti.
Američke kompanije
Jedan od najvećih izazova predstavlja činjenica da većinom digitalnih plaćanja u Evropi upravljaju američke kompanije poput Vise, Mastercarda i PayPala. Piters upozorava da bi eventualna politička odluka vlasti u Sjedinjenim Američkim Državama mogla ozbiljno poremetiti evropski platni promet ako bi tim kompanijama bilo naloženo da obustave poslovanje na evropskom tržištu.
Kao primjer navodi slučaj iz prošle godine, kada su pojedine američke tehnološke kompanije, na zahtjev administracije Donalda Trampa (Trump), suspendovale korisničke račune francuskog sudije, što pokazuje koliko političke odluke mogu uticati na digitalne usluge.
Evropa zbog toga nastoji razviti vlastita rješenja. Švedska, koja je godinama važila za primjer gotovo potpuno bezgotovinskog društva, ponovo je uvela obavezu trgovcima da prihvataju gotovinu.
Dodatni argument za očuvanje fizičkog novca bio je veliki nestanak električne energije u Španiji i Portugalu u aprilu 2025. godine, kada su kupovinu mogli obavljati uglavnom građani koji su kod sebe imali gotovinu.
Istovremeno, Evropska unija razvija projekt digitalnog eura, čije je uvođenje planirano za 2029. godinu. Predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard (Christine Lagarde) više puta je istakla da digitalni euro nije zamišljen kao zamjena za gotovinu, već kao njena dopuna i evropska alternativa privatnim platnim sistemima.
Stručnjaci zaključuju da gotovina neće nestati zbog političke odluke ili zabrane, već prije svega zato što je građani sve rjeđe koriste. Upravo zbog toga, smatraju oni, najvažnije pitanje nije hoće li fizički novac jednog dana nestati, nego ko će kontrolisati platni promet ako digitalni sistemi postanu jedina stvarna opcija.