Zatvoreni Hormuški tjesnac i dalje izaziva velike poremećaje na globalnom tržištu, dok je utrka evropskih i azijskih rafinerija za pošiljkama nafte iz Sjevernog mora dostigla historijske razmjere.
Kako piše Financial Times, nafta tipa Forties Blend, odmah spremna za isporuku, u četvrtak je dostigla cijenu od gotovo 147 dolara po barelu – više nego uoči finansijske krize 2008. godine, pokazuju podaci LSEG-a (London Stock Exchange Group).
Da na tržištu vlada strah od nestašice potvrđuje i činjenica da su isporuke iz Sjevernog mora prodavane po cijeni znatno iznad 97 dolara, koliko iznosi referentna Brent nafta za juni.
Tržište na ivici pucanja
Potražnja je bila toliko snažna da je poremetila i ključne mehanizme trgovanja. Trgovci navode da više nisu mogli kupovati tzv. CFD ugovore za Brent – instrumente koji prate razliku između trenutnih i budućih cijena – jer je ta razlika premašila 30 dolara po barelu, čime je probijen prag berze ICE, glavnog evropskog tržišta za naftu.
Ovi ugovori inače služe kao zaštita od rasta cijena, a trgovci ističu da se ne sjećaju slične situacije u kojoj trgovanje praktično staje. Dio transakcija sada se, tvrde, odvija izvan zvaničnih berzi.
Strah od globalne nestašice
Sve veći pritisak na tržište pokazuje koliko se globalna energetska kriza produbljuje, uprkos optimističnim porukama američkog predsjednika Donalda Trumpa da će Iran uskoro ponovo otvoriti tjesnac kroz koji inače prolazi oko 20 posto svjetske nafte.
Trump je izjavio da će „nafta vrlo brzo ponovo poteći“, ali je istovremeno optužio Iran za loše upravljanje prolazom i upozorio da ne pokušava naplaćivati prolaz tankerima.
Promet sveden na minimum
Uprkos primirju, kroz tjesnac prolazi tek mali broj brodova, uglavnom povezanih s Iranom. Prema procjenama Goldman Sachsa, promet je pao na svega osam posto uobičajene razine.
Azija je posebno ranjiva jer oko 80 posto njenih potreba za naftom prolazi upravo tim putem.
Iran, međutim, tvrdi da sporazum sa SAD-om omogućava zadržavanje kontrole nad prolazom, uključujući obavezu traženja dozvole i plaćanja naknade. Dodatne napetosti nastale su nakon izraelskih napada na Liban, kada je privremeno zaustavljen prolaz tankera.
Napadi dodatno pogoršali krizu
Dodatni udarac tržištu stigao je iz Saudijske Arabije, koja je objavila da joj je proizvodni kapacitet smanjen za 600.000 barela dnevno zbog napada na energetsku infrastrukturu.
Oštećena su ključna naftna polja, čime je iz pogona ispalo oko pet posto ukupnog kapaciteta zemlje. Napadnut je i važan naftovod koji zaobilazi Hormuški tjesnac, što je dodatno smanjilo transportne mogućnosti.
Analitičari upozoravaju da će fizičko tržište ostati pod pritiskom sve dok se promet kroz tjesnac ne normalizira – a čak i tada bit će potrebne sedmice da se logistika vrati u ravnotežu.
Tržišta kasne za stvarnim stanjem
Dok su fizičke cijene naglo rasle, tržište terminskih ugovora reagovalo je umjerenije. Brent za juni blago je porastao, dok je američki WTI zabilježio nešto veći rast.
Stručnjaci ističu da terminska tržišta kasne za stvarnim stanjem na terenu, posebno kada su u pitanju poremećaji u ključnim energetskim rutama Bliskog istoka.
U međuvremenu, Iran još nije započeo direktne pregovore sa SAD-om, uprkos postignutom primirju. S druge strane, Washington šalje visoku delegaciju na razgovore u Islamabad kako bi pokušao smiriti krizu koja sve više prijeti globalnoj ekonomiji.
