Smisao je korištenja pojma ‘govor mržnje’, ma kojim riječima bio pobliže određen, označiti onaj tip govora u javnom prostoru koji šteti ljudskim pravima različitih skupina ljudi te doprinosi njihovoj isključenosti i diskriminaciji. O govoru mržnje ponekad se može čuti da on nije problematičan, već da predstavlja samo još jedan oblik slobode izražavanja. Da li mladi ljudi znaju razliku između govora mržnje i slobode govora razgovarali smo da Eldarom Abazom novinarom i aktivistom.
Faceplus: Prema podacima iz elektronske baze institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH, od 1. januara prošle godine do danas zaprimljene su četiri žalbe koje su registrovane pod šifrom „govor mržnje“, ali i iz ove Institucije priznaju da prijave nisu stvarni pokazatelj govora mržnje, koji je prisutan u javnosti, i da je potrebno raditi na podizanju svijesti o ovom pitanju. Koliko uopće građani znaju posljedice samog govora mržnje?
-Definitivno, bosanskohercegovačko društvo još uvijek nije upoznato sa terminom govor mrženje, te svim onim segmentima koji ulaze u opis samog govora mržnje. Posljedice govora mržnje za bh. društvo skroro da i ne postoje, jer smo postali takvi da nam je taj „hejt“ svakodnevan, prosto navikli smo da čitamo ružno i da govorimo ružno. Govor mržnje je zapravo početak svega ostalog, svakog oblika nasilja koji ide nakon toga ili koji je propraćen govorom mržnje. Cyberbulling kao jedan od segmenata govora mržnje, tj kroz govor mržnje dolazi i do nasilja na internetu, prijetnji a kasnije i fizičkih napada. Uprvo zbog toga društvo i nije svjesno koliku jačinu govor mržnje ima i šta donosi kao takav. Da li je tome doprinijela ekspanzija društvenih mreža i interneta, pa sada svako ima mogućnost da iznosi svoje mišljenje, da ostavlja komentara i piše sve što mu padne na pamet ili je prosto do neinformisanost samih građana, ostaje pitanje. Međutim, ono što je važno istaći jeste da je potrebno da se radi sa mladim ljudima, sa novim generacijama o ovoj tematici, kako bi se govor mržnje, bar malo, smanjio.
Faceplus: Virtuelni svijet ostavlja širok prostor pojedincima da šire govor mržnje, bez straha će biti sankcionisani. S obzirom da društvene mreže nisu definirane kao medij, trenutno ne ulaze u naše medijske zakone. Odgovornost društvenih mreža određena je samoregulirajućim aktima vodećih internetskih platformi. Da li postoji mogućnost za usvajanje zakona?
-Pozitivno je to što je u proteklih nekoliko godina porastao broj udruženja, centara i svih onih organiacija koje se bave upravo tom tematikom, tako da se nadam da će u skorije vrijeme doći i do toga da se to reguliše zakonom. Ono što mogu istaći sada, kao trenutna slika, jeste da bi se trebalo prvo kroz formalno obrazovanje, kao primarno, raditi sa mlađim generacijam, učiti ih o govoru mržnje te koliko je pogrešan i šta sve nosi, kako bi se kroz budućnost problem lakše sankcionisao. Sve dok društvene mrže nisu regulisane kao mediji, te samim time i dosadašnji zakoni se ne mogu primjeniti u punoj formi.
Faceplus: O govoru mržnje ponekad se može čuti da on nije problematičan, već da predstavlja samo još jedan oblik slobode izražavanja. Sloboda izražavanja i govor mržnje gdje je granica?
-Uglavnom govor mržnje i poistovjećuju sa tom slobobodom govora, jer svako ima pravo na svoje mišljene, na vlasiti iskaz i na komentar. Pravo na mišljenje i potpunu slobodu na iznošenje istog, niko ne osporava i to je legitimno, međutim ondje gdje nastaje problem jeste kada to mišljenje ima za cilj da uvrijedi nekoga ili ponizi. Tada sloboda govora postaje govor mržnje, jer vrijeđati nekoga na osnovu bilo koje razlike, podjele ili pripadnosti pod okriljem slobode govora je problem ljudskosti i tuđe svijesti. Prema tome, imati slobodu govora u demokratskom društvu, ne znači da ja imam pravo da suprotnu stranu vrijeđam, pozivam na linč, prijetim i činim ružno za rad neke moje lične frustracije ili shvatanja.
Faceplus: Učinci govora mržnje višestruko su štetni, a mogu biti pogubni za određene društvene skupine i njihove pripadnike. Kako reagovati na govor mržnje?
-Rekacija na govor mržnje, ako je riječ o online svijetu, onda najbolja opcija bi bila prijaaviti sadržaj, prijaviti komentar ako je riječ o komentaru ispod objave ili u krajnjem slučaju prijaviti čitav profil. Također, postoje i centri koji se bave tom tematikom, koji bi znali reagovati u određenoj situaciji, tako da i na taj način možemo pomoći u uklanjanju štetnog sadržaja. To je što se tiče tog formalno dijela i toga da obrišemo sam sadržaj, a potrebno je i istaći i to da svaka diskusija sa osoboma koja plasira govor mržnje, je nepotrebna i suvišna. Time samo produbljujemo temu i vodimo do većih okršaja, rasprava ili konflikta.
Faceplus: Svrha je govora mržnje poniziti, difamirati, zastrašiti, diskriminirati, ušutkati, izolirati, napasti određenu ciljanu skupinu i njene pripadnike. Istovremeno se tim govorom želi homogenizirati i mobilizirati određene mrzilačke skupine koje zastupaju takve ideje, kao i pridobiti za njih nove sljedbenike. Odakle potreba za tolikim govorom mržnje pa posebno sada ne samo u mladim generacijama već osjetimo i kod starije genracije?
-Bh. društvo je doista propatilo jako puno, od ratova, loše politike, konstantnih napada i propagande plasirane sa svih strana, tako da na neki način i razumijem tu frustraciju koja se prenosi i na dijete u porodičnom domu. Međutim, tu su i škole koje bi trebale da rade sa djecom na podizanju svijesti o toj tematici, a kao neko ko je prošao osnovno i srednje obrazovanje u ovom sistemu, tj po ovom sistemu mogu reći da se sa djecom o govoru mržnje ne radi u velikoj mjeri, te je lupa nad nečim drugim. To je sistemski problem koji utiče na mlađe generacije, koje su i ekspanzijom društvenih mreža dovele do porasta govora mržnje među djecom. Kao član društvenog-istraživačkog udruženja Global Analitika, imao sam i priliku da radim na raznim istraživanjima na ovu temu, te da radim i na projktima koji se upravo tiču suzbijanja govora mržnje, mogu istaći da je jedan od najvećih problama upravo društvene mreže. Kroz njih djeca uče da je okej hejtati nekoga i da je čak poželjno da pišete ružne komentare, jer tako ste faca u društvu. Samim time, dolazimo i do toga da roditelji ne rade sa sopstvenom djecom, ne razogvaraju i nemaju uvid u njihov “online svijet“ , što je jako pogrešno i destruktivno za kasniji razvoj tog djeteta. Starije generacije koji se vode paraloma prošlosti, i prosto nisu uspjele sustići moderno doba na najbolji način, jasno svoje stavove pokazuju na društveni mrežama, a žalosno je to da je vićina stavova potkovana govorom mržnje. Ljudi generalno misle da imaju pravo nekoga uvrijediti, okarakterisati komentarom “peder, balija, četnik, ustaša, cigan“ i svi oni komentari koji se mogu pronaći ispod raznih objava, ostavljeni upravo od strane starijih generacija. Žalosno je samo što te generacije bi svima nama, mlađim, trebale biti primjer, međutim otišli su daleko od toga. Kao što rekoh, društvene mrežu su mjesto gdje svako svakoga može prozvati, vrijeđati ili omalovažavati, a tužna je slika kada to rade ljudi koji ne bi trebali, prosto trebali biti primjer. Da li je to zbog nekog ličnog nezadovoljstva ili toga što njihov dan nije potpun ako nekoga ne izvrijeđaju, ostaje enigma i pitanje na koje vjerovatno, ti što ostavalju komentare, imaju odgovor. Global Analitika je pokrenula kampanju suzbijanja govora mržnje, i upr
Faceplus: Govor mržnje za posljedice može imati i one koje su fizičke prirode, jer poznato je da govor mržnje može potaknuti na fizičko nasilje. Žrtva govora mržnje može se ili sama povrijediti jer vjeruje u ono što je rečeno ili zbog toga može iskaliti ljutnju na nekome drugom. Kako pomoći osobi koja proživljava slične ili ove situacije te kako pristupiti istoj osobi?
-Prvenstveno, važno je da dijete ima dobar odnos sa roditeljima i da bez straha može reći da ga se maltretira putem društvenih mreža i da tripi verbalno nasilje. To je neki početni korak, eventualno da se obrati školi, ako je riječ o nekome ko je iz istog razreda ili škole. Roditelji bi trebali biti upoznati sa smjernicama kasnije, i regovati na vrijeme. Ako dijete ne kaže roditeljima iz straha, nedovoljno dobre komunikacije u porodici, time se diektno utiče na psihu i samopouzdanje. Proteklih nekoliko godina je bilo toliko slučajeva koji su završili smrtno, upravo zbog tog hejta i toga što dijete nije moglo samo da se nosi sa svim time. Zato, zaista apelujem roditeljima da razgovraju a svojom djecom i da svojoj djeci budu prijatelji. Ako je riječ o tome da odrasla osoba ili tinejdzer usrasta od 17 do 20 godine se susreće sa govorm mržnje, najefikasnije bi bilo da se sadržaj prijavi, da se ukloni a ako se nastavi i postane učestalo, onda prijava u policiji, gdje bi stručna lica došla do osobe koja je iza profila, i onda ide sva ona procedura koja nam je svima poznata, tužbe, zabrane, gašenje i suspenzije.
Faceplus: U našoj ideološki žestoko polariziranoj političkoj javnosti i više-manje monološki strukturiranom javnom diskursu, često se gube svi kriteriji: politički i svjetonazorski neistomišljenik postaje neprijatelj, a njegov se politički diskurs etiketira kao govor mržnje kojeg svim sredstvima valja ušutkati i protiv kojeg se zaziva državna represija. Da li je Bosna i Hercegovina puna mržnje u izdražavanju i neistomišljenju?
-Definitvno, jer Bosna i Hercegovina, sve što je drugačije dočekuje na nož, prvo treba zgaziti i vrijeđati, pa možda nekad u nekoj budućnosti prihvatiti. Takvo smo društvo i u takvoj sredni odrastamo i živimo. Ovdje vlada jedan sidnrom, ako mogu tako reći, a to je da svi moramo imati isto mišljenje i gledati iz iste perspektive. Takvo što, ne da nije moguće, već prosto ne postoji ni u teoriji, jer svi smo drugačiji, svi sve shvatamo svojstveno nama, i time se vodimo i tako reagujemo. Prema tome, ovdje društvo treba prvo da shvati da nismo svi isti, da ne gledamo svi na iste stvari isto, i da je uredu imati drugačije mišljenje. Moram istaći i to da smo mi jedno primitvno društvo i to da se govor mržnje manifestuje i na utakmicama, gdje se navijači koriste takvim izrazima i floskulama, da prelazi i granicu govora mržnje. I upravo je to odraz primitivne skupine, koja na utakmice ide isključivo da bi nekoga vrijđala i nekome psovala, čast izuzetcima, ali u većina slučajeva utkamice služe kao manifestacija sopstvenog nezadovoljstva. Time samo pokazujemo koliko u nama postoji mržnje i ličnih frustracija koje vode ka govoru mržnje. Ono što je zabrinjavajuće jeste i to da postoje i političari koji svoje mandate koriste, isključivo za plasman govora mržnje. Sve vladajuće stranke unutar Bosne i Hercegovine, bilo to one zelene, plave, crvne ili bilo koja druga boja, svoj glas koriste da promovišu govor mržnje, šta onda očekivati od društva, ako su lideri ti koji se služe takvim alatima.
Faceplus: Može li se ograničiti govor mržnje za početak bar u virtuelnom svijetu?
-Kao što sam istakao, moguće je prijaviti sadržaj ili profil. Međutim, ima još jedna stavka a to je da, ako je riječ o govoru mržnje u komentarima ispod određenog sadržaja, kao što je neki članak ili portal, potrebno je da urednici, novinari ili osoba zadužena za društvene mreže, obrati pažnju i obriše svaki negativan komentar. Naši portali se vode time daj što više komentara ispod, a nisu svjesni da je 60% tih komentara isključivo govor mržnje. Tako da bi se trebalo krenuti od toga, da svi imamo odgovorsnot prema sadržaju koji plasiramo. Iako sam u Global Analitici projekt koordinator, također sam i rukovodilac društvenih mreža, te taj social media plasman ja vodim i uređujem. Kao student novinarstva i neko ko je kreator i urednik sopstvenog medija, Naša Pozitiva, vrlo dobro znam kakvu odgovornost imam. Svaki komenatr koj ima konotaciju govora mržnje obrisan je, tako da bi trebali od sebe krenuti i prosto spriječiti svaki oblik govora mržnje, a da se tiče našeg sadržaja. Kada bi svaki portal vodio računa o tome, govor mržnje bi bio znatno manji. Već sam naveo i to edukacija mladih puno pomaže, te da formalno i neformlano obrazovanje treba da se bavi ovom tematikom jer online svijet je naša budućnost, i ako ne budemo išli u skladu s tim i prilagođavali sistem, doći će do velikih problema.
Faceplus: Koji su Vaši savjeti mladim ljudima koji se bore sa ovim problemom, ne znaju koliko je govor mržnje opasan ili poznaju nekog ko proživljava borbe?
-Ono što mogu poručiti svima, ne samo mladim, jeste to da hejt druge strane nas ne čini većom facom, već naprotiv, pokazujemo da samo primitivni i da samo ostali u nekom prošlom vremenu. Zbog toga, prije nego ostavite komentar ili kažete nešto, razmislite kakvu sliku to šalje o vama.