Kompanija je u petak izvijestila da je 75 posto učesnika istraživanja, a riječ je o terapiji sa dva tipa antitijela koju je razvio Univerzitetski medicinski centar Vanderbilt, bolovalo od nekih hroničnih stanja, među kojima je i slabija imunološka reakcija na vakcinu.
Slične terapije utemeljene na vrsti lijekova poznatoj pod nazivom monoklonska antitijela, koja oponašaju prirodno prisutne proteine imunosnog sistema, razvijaju Regeneron, Eli Lilly i GlaxoSmithKline s partnerom Virom.
Nova terapija antijtelima
No, AstraZeneca je prva objavila pozitivne rezultate istraživanja u prevenciji covida novom terapijom antitijelima.
Izvršni direktor AstraZenece, Mene Pangalos je kazao da su rezultati ispitivanja terapije proučeni i objavljeni tri mjeseca nakon ubrizgavanja antitijela te da će naučnici nastaviti istraživanja i u narednih 15 mjeseci, u nadi da će vakcina moći zaštititi vakcinisane i do godinu.
Pangalos je rekao i da bi novi AstraZenecin lijek protiv koronavirusa mogao povećati stratešku vrijednost postojeće vakcine Vaxzevrije, razvijene u saradnji s Univerzitetom Oxford.
Problemi nakon pojave krvnih ugrušaka
Anglošvedski proizvođač lijekova naišao je na probleme u proizvodnji tokom uvođenja Vaxzevrije (ranijeg naziva covid-19 vakcina AstraZeneca), a vrlo rijetki slučajevi zgrušavanja krvi iznimno su loše utjecali na potražnju za ovom vakcinom u Evropi. U Sjedinjenim Državama nije ni dobilo odobrenje regulatornih tijela.
Zabrinutost zbog širenja nove delta varijante koronavirusa i smanjenja efikasnosti vakcina, potakli su nekoliko zemalja s visokim prihodima da imunokompromitiranim i ostalim ugroženim grupama ponude i booster ili treću dozu vakcine nakon uobičajenog vakcinisanja dvjema dozama.
Vakcina kao nadopuna dvjema dozama
Vakcina Vaxzevria indicirana je za aktivnu imunizaciju radi prevencije bolesti COVID-19 uzrokovane koronavirusom kod osoba u dobi od 18 ili više godina. Ovaj se lijek dodatno prati, što omogućava brzo otkrivanje novih sigurnosnih informacija. Od zdravstvenih radnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu na ovaj lijek.
“Imunokompromitirane osobe, a to su pacijenti s transplantiranim organima ili oni koji se liječe od raka, čine oko dva posto populacije i bili bi glavna ciljna grupa za novu terapiju AstraZenece. Koristi od nove vakcine mogli bi imati i pripadnici pomorskih vojnih snaga u misijama”, rekao je Pangalos.
Iako je u sklopu istraživanja vakcinisano samo 12 do 13 posto dobrovoljaca, AstraZeneca će nastojati lansirati vakcinu kao nadopunu prethodnim dvjema dozama.
No, dobre vijesti o novoj terapiji zasjenilo je drugo saopćenje AstraZenece objavljeno u petak. U njemu stoji da je istraživanje liječenja rijetkoga neurološkog poremećaja, poznatog kao amiotrofična lateralna skleroza (ALS), koje je razvio AstraZenecin Alexion, prekinuto u ranoj fazi zbog izostanka efikasnosti, prenosi Hina.