- Trebaju li BiH EU integracije ili imamo neku drugu alternativu?
Sva ispitivanja javnog mnjenja u Bosni i Hercegovini pokazuju da ogromna većina građana (oko 80%) budućnost ove zemlje vidi u članstvu u Evropskoj uniji, stoga je jasan pravac kojim bi vlasti ove zemlje trebalo da idu.
Izgradnja kapaciteta zemlje kako bi preuzela obaveze članstva u EU i pridružila se vodećem svjetskom trgovinskom bloku predstavlja najsigurniji put za podizanje životnog standarda građana na evropski nivo. To ne nudi niti jedan drugi put.
- Jačanjem organizacija civilnog društva i same državne institucije olakšavaju put ka EU?
Snažne demokratske institucije moraju osigurati i održavanje konstruktivnog, inkluzivnog i održivog dijaloga sa civilnim društvom. U tom smislu, Bosna i Hercegovina mora uraditi više raditi na jačanju povoljnog okruženja za organizacije civilnog društva.
EU pomaže taj proces kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), uključujući aktivnu podršku uključivanju civilnog društva u sam proces programiranja pomoći, kao i putem brojnih projekata u kojima učestvuju i partneri iz civilnog društva.
Jedan od 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU navodi da je potrebno osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, posebno poštujući evropske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja. Stoga to predstavlja i jednu od ključnih oblasti za EU u procesu odlučivanja o otvaranju pristupnih pregovora.
3.Kakvi izazovi su pred BiH u procesu pristupanja EU, kakve su perspektive, šta u provedbi znači mehanizam koordinacije?
Mišljenje Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU nudi jasnu mapu puta domaćim vlastima za osiguranje napretka na putu ka EU, konkretnije za otvaranje pregovora za pristupanje. Mehanizam koordinacije predstavlja metod pronalaženja kompromisnih rješenja o određenim pitanjima, iako on ni u kom slučaju ne predstavlja zamjenu za odgovarajuću legislativu i obaveze različitih nivoa vlasti u BiH. Kao zemlja koja teži postati članicom EU, Bosna i Hercegovina mora biti u stanju da govori jednim glasom po pitanju ispunjavanja obaveza i donošenja odluka. Jedan od najvažnijih koraka koji BiH sada mora da napravi jeste da osigura vidljive rezultate kada je u pitanju funkcionisanje mehanizma koordinacije, uključujući i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje legislative EU.
- Koje su reforme nužne?
Jedan od najvažnijih prioriteta za pristupanje Evropskoj uniji je napredak zemlje u oblasti vladavine prava, a posebno sposobnost pravosuđa da pokaže konkretne rezultate u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Naša istraživanja također ukazuju na zabrinjavajući podatak prema kojem 68% građana ne vjeruje pravosuđu. Kako bi se povratilo povjerenje građana u pravosudne institucije u BiH, nosioci pravosudnih funkcija moraju se zauzeti za nepristranost i nezavisnost pravosuđa, prihvatiti odgovornost za svoje postupke i odluke u skladu sa evropskom pravosudnom kulturom.
Štaviše, potrebno je donijeti konkretne hitne reforme, poput uspostavljanja robusnog sistema provjere imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija i članova Visokog i sudskog tužilačkog vijeća (VSTV). U tom pogledu, EU očekuje usvajanje odgovarajućih izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u bez daljnjeg odlaganja, a nakon pridobivanja mišljenja Venecijanske komisije o nacrtu ovih amandmana. Istovremeno, potreban je novi Zakon o sukobu interesa koji bi bio u skladu sa evropskim standardima, a čijom bi se provedbom omogućio značajan napredak u borbi protiv korupcije u BiH.
Također očekujemo od bh. vlasti da unaprijede izborno zakonodavstvo u BiH u skladu s evropskim standardima i primjenom preporuka OSCE/ODIHR-a i Venecijanske komisije. Nepravilnosti koje su uočene na nedavno održanim lokalnim izborima naglašavaju potrebu da se osigura integritet, transparentnost i odgovornost izbornog procesa, kao što je naznačeno u prvom od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Također je potrebna provedba sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci kako bi se osigurala jednakost i nediskriminacija svih građana.
- Šta pristup EU znači za društvo u cjelini ?
Pristupanje Evropskoj uniji je proces transformacije cijelog društva, i kao takav uključuje provođenje kompleksnih reformi kako bi se suštinski poboljšali zakonodavni i institucionalni okviri zemlje.
Perspektiva članstva u EU zasnovana na zaslugama u interesu je kako BiH tako i EU. To je geostrateška investicija u stabilnu, jaku i ujedinjenu Evropu koja se temelji na zajedničkim vrijednostima i prilikama. Proširenje EU donijelo je prosperitet svim zemljama članicama: triput veću trgovinsku razmjenu između starih i novih članica, i pet puta veću razmjenu između novih zemalja članica.
6. Šta su potencijalne opasnosti pri samom ulasku u EU?
Proces pristupanja kroz godine se neprekidno razvija upravo kako bi se umanjio bilo kakav rizik koji u njemu može nastati bilo za EU ili zemlju pristupnicu, i kako bi se osigurale adekvatne pripreme.
Kao što je navedeno u Mišljenju Komisije, pristupanje BiH imalo bi ograničen ukupni uticaj na politike Evropske unije i ne bi uticalo na sposobnost Unije da održava i produbljuje svoj razvoj. Istovremeno, utvrđeni problemi povezani s funkcionalnošću unutar Bosne i Hercegovine, posebno oni koji se tiču internog procesa donošenja odluka, kao i nesigurnost i preklapanja između različitih nivoa vlasti u zemlji kod određenog broja nadležnosti, , mogu negativno uticati na proces donošenja odluka na nivou EU, posebno po pitanjima koja zahtijevaju jednoglasnu odluku zemalja članica EU. Stoga bi Bosna i Hercegovina trebalo da započne proces rješavanja problema povezanih s funkcionalnošću kako bi se ispunili zahtjevi za članstvo u EU i preuzele odgovarajuće obaveze.
Sa druge strane, što se tiče ekonomije, Bosna i Hercegovina još uvijek je u ranoj fazi uspostavljanja funkcionalne tržišne ekonomije i postizanja određenog nivoa konkurentnosti unutar zajedničkog tržišta. Političke smjernice zajednički dogovorene u okviru Programa ekonomskih reformi imaju za cilj jačanje makro-fiskalne stabilnosti i otklanjanje strukturnih prepreka za rast. Međutim, kvalitet programa koji je razvila Bosna i Hercegovina je nizak i stoga je ograničeno provođenje zajednički usvojenih političkih smjernica, što predstavlja glavni dio tog procesa. Pred vlastima Bosne i Hercegovine još je puno posla.
- Šta nam govore iskustva iz regije, hoće li BiH i dalje biti u fokusu interesovanja EU?
EU je u više navrata potvrdila svoju neospornu podršku evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, posljednji put na samitu u Zagrebu u maju 2020.godine. U deklaraciji sa samita, čelnici EU naglasili su odlučnost Unije da dodatno pojača svoj angažman na svim nivoima kako bi podržala političku, ekonomsku i socijalnu transformaciju regiona, te pozdravili opredjeljenje partnera sa Zapadnog Balkana da poštuju evropske vrijednosti i principe te da provode potrebne reforme temeljito i odlučno.
Također je naglašeno da će povećana pomoć EU zavisiti od konkretnog napretka u oblasti vladavine prava i socio-ekonomskim reformama, kao i o pridržavanju partnera sa Zapadnog Balkana vrijednostima, pravilima i standardima EU. To se također sada u potpunosti odražava i u Ekonomskom i investicionom planu za Zapadni Balkan, predstavljenim zajedno sa paketom proširenja u jesen 2020. godine.