U Bosni i Hercegovini, u kojoj su dominantno naglašena prava nacionalnih kolektiviteta, svaka druga grupa, koja samim tim spada u manjine, ima problem sa uživanjem prava. Ako su uz to još i teže prepoznata individualna prava, to situaciju čini još kompleksnijom. Ustav BiH u članu 2. kaže da će se direktno primjenjivati međunarodni standardi, koji govore da je država članica dužna svakoj osobi na svojoj teritoriji obezbijediti uživanje prava definisanih tim međunarodnim standardom. A preambula Ustava kaže da se u BiH garantuju prava kolektivitetima: građanima srpske, hrvatske i bošnjačke nacionalnosti.
Dakle, mi imamo koliziju preambule Ustava i člana 2. koji govori o individualnim pravima. Međunarodni zakoni govore o individualnim pravima, a ne pravima kolektiviteta.
Prava LGBTI osoba na čekanju
Ono što je bitno za galasiti prvi korak je napravljen. Korak ka prihvatanju istospolnih zajednica u Bosni i Hercegovini napravili su ministri u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) jednoglasnim usvajanjem informacije Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova o zahtjevima za upis podataka u matične evidencije koje se odnose na životne zajednice istospolnih parova.
Premijer FBiH Fadil Novalić smatra da je to siguran put ka Europskoj uniji (EU). Iz Delegacije EU u BiH su nam kazali da su istospolni parovi kontinuirano diskriminirani kroz pravni sistem koji im uskraćuje društvena i ekonomska prava. Međutim, legalizacija istospolnih zajednica u BiH nije preduvjet ulaska naše zemlje u EU.
BiH je kao članica Vijeća Europe i država koja se želi priključiti Europskoj uniji, dužna uspostaviti pravni okvir koji će regulirati odnose istospolnih parova. Europski sud za ljudska prava je donio niz odluka kojima istospolne parove štite odredbe koje se odnose na zaštitu porodičnog života. Prema odluci Europskog sud pravde, države članice EU moraju prepoznati gej brak, zasnovan u zemljama EU. Mora se osigurati pravo boravka supružnicima, koje uživaju druge porodice. No, za razliku od BiH, u Hrvatskoj je donesen Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola prema kojemu se osobe istog spola mogu vjenčati pred matičarem.
Praksa u Bosni i Hercegovni pokazuje da nedostaje empatije i da svaka donesena stavka jeste samo zbog ulaska u EU.
Naime, četvrta studija sprovedena u okviru sektoralnih istraživanja projekta Coming out! Zagovaranje i zaštita prava LGBT osoba koja je pred nama urađena je s ciljem sticanja dubljeg uvida u vizure, objašnjenja i aktivnosti kada političke partije BiH adresiraju, tačnije (usput) dolaze u dodir sa ovom temom. Ne može se govoriti o adresiranju budući da je sama problematika na samom dnu ljestvice idejno-ideoloških i praktičkih aktivnosti ogromne većine ovdašnjih političkih partija, kao i društva u cjelini.
Studija ima jasan idejni slijed: od opisa konteksta bh. društva u kojem su i LGBT osobe situirane, sa akcentom na one segmente koji se najviše dotiču LGBT osoba, prikaza političkog sistema BiH u glavnim crtama do glavnih političkih subjekata. Prikazani su i programi političkih stranaka u kontekstu LGBT tematike, opisana korištena metodologija istraživanja, urađena studiozna analiza dobijenih rezultata i formulisane preporuke. Kada govorimo u kontekstu političkih partija, možemo konstatovati da je BiH i dalje u predpolitičkom stanju jer ne postoji jasna ideološka profilacija političkih partija niti politike u smislu policy tj. oblika javne djelatnosti za rješavanje konkretnih problema političke zajednice (npr. diskriminacije LGBT osoba), već često same političke partije iz oportunih razloga učestvuju u generiranju krize i problema – što se jasno odrazilo i dalo iščitati iz samog istraživanja i njegovih rezultata.
Svijest građana
Podizanje svijesti građana je veoma značajno, ali nije dovoljno podizati svijest građana, prvenstveno se mora podići svijest institucija, a to treba biti permanentan, trajan proces. Ocjena integriteta državnih službenika i edukacija policije o diskriminaciji LGBT osoba trebali bi biti obavezni dio njihovog obučavanja. Privatno vi možete imati mišljenje kakvo god želite, ali ga kao državni službenik, vršeći svoju dužnost, ne možete pokazivati kršeći ili ne štiteći ljudska prava. Gradnja pozitivnog ambijenta za sve deprivilegovane osobe, pričanje o njihovim problemima, dobar je početak mijenjanja svijesti društva, a mijenjanje svijesti će ohrabriti osobe iz ugroženih grupa da nam se obrate.