Faceplus: Neke od ključnih promjena odnose se na bh. pravosuđe, na što su i ukazivali iz Evropske komisije. Borba protiv korupcije je za EU u vrhu prioriteta, uz nezavisno pravosuđe. Može li se uopšte govoriti o bilo kakvom otvaranju pregovora iz sadašnje perspektive stanja u pravosuđu i ocjena koje dolaze iz EU?
U Bosni i Hercegovini je potrebna odlučnija politička opredijeljenost za najviše standarde integriteta i transparentnosti u svim sferama društva, kao i za sprečavanje sukoba interesa, u cilju efikasne borbe protiv korupcije i jačanja povjerenja građana u sve javne institucije.
Pored neophodnih zakonskih koraka navedenih u 14 ključnih prioriteta u Mišljenju, vlasti u BiH moraju ostvariti napredak i postići rezultate kada je riječ o proaktivnim istragama, potvrđenim optužnicama, krivičnom gonjenju i pravosnažnim presudama u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući na visokom nivou. Znatan broj navoda o koruptivnim praksama za vrijeme pandemije dodatno je ukazao na potrebu unapređenja efikasnosti u procesuiranju predmeta korupcije.
Pored prethodno spomenutih pravosudnih reformi, podsjećamo i da je potrebno bez daljeg odlaganja usvojiti Strategiju za borbu protiv korupcije za period 2020-2024, kao i odgovarajući akcioni plan te osigurati njihovu efikasnu provedbu.
Faceplus: Odnosi EU i BiH, već godinama su pomalo nelogični. Zbog čega su bolji odnosi prema susjedima nego BiH?
Evropska unija najveći je donator finansijske pomoći Bosni i Hercegovini, ali i njen najveći trgovinski partner. Što se tiče procesa pristupanja, on je zasnovan na zaslugama. Istina je da je današnji proces zahtjevniji nego što je to bio u prošlosti. To je stoga što je proces postao rigorozniji kako bi se pomoglo zemljama da se nose sa težim izazovima s kojima se suočavaju u svojim reformskim naporima. Odluka o otvaranju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom donesena je prošle godine na osnovu opipljivih i održivih rezultata koje su te zemlje postigle u ključnim utvrđenim oblastima. Bosna i Hercegovina mora ostvariti dalji napredak po pitanju ključnih prioriteta iz Mišljenja kako bi krenula naprijed.
Faceplus: S obzirom da vlasti ne rade na ispunjavanju uslova za ulazak u EU, postoji li mogućnost da EU prihvati BiH pa da onda natjera vlasti da ispune sve uslove tj.da se prilagode njihovom zakonodavstvu?
Ne postoje prečice za članstvo. Vlade zemalja u procesu proširenja moraju aktivnije pristupiti neophodnim reformama i istinski ih učiniti dijelom svoje političke agende – ne zato što EU to traži, već zato što je to u najboljem interesu njihovih građana.
Faceplus: Sudeći prema trenutnoj situaciji (političkom stanju) je li realno očekivati da bh. vlasti ispune 14.ključnih tačaka za otvaranje pregovora sa EU.
Postignut je određeni napredak, ali nedovoljan, posebno u oblasti vladavine prava . Očekujemo od vlasti u BiH da pokrenu aktivnosti po ovom i drugim ključnim prioritetima iz Mišljenja Evropske komisije bez daljnjeg odlaganja. Više puta smo istakli da 2021, kao godina u kojoj se ne održavaju izbori, pruža jedinstvenu priliku za postizanje napretka u ključnim reformama kako bi dalje napredovala na putu ka EU i u korist svih svojih građana.
Faceplus: Čini se da nije realno očekivati da do kraja godine Bosna i Hercegovina započne bilo kakve pregovore s Evropskom unijom.
Vremenski okvir i dalje je u rukama zemlje i zavisi od njenih vlastitih zasluga. Da bi BiH otvorila pristupne pregovore, trebat će ispuniti svih 14 ključnih prioriteta. Za to će biti potrebno vrijeme, ali za godinu dana može se puno toga uraditi, kao što je pokazala i 2020. godina i to uprkos izbijanju pandemije i održavanju lokalnih izbora.
Faceplus: Šta očekujete da budu glavne zamjerke Evropske unije kada je u pitanju ocjena napretka Bosne i Hercegovine?
Vladavina prava ključno je mjerilo prema kojem EU ocjenjuje napredak zemalja u procesu proširenja ka članstvu. Neusklađenost zakonodavstva u cijeloj zemlji, kao i slaba institucionalna saradnja i koordinacija ,i dalje su prepreka učinkovitoj borbi protiv korupcije u BiH. Koraci koje vlasti BiH trebaju preduzeti dobro su poznati. I Evropska unija i nezavisni stručnjaci istakli su ih u svojim izvještajima, kao i kroz donesene jasne zaključke i preporuke koje treba provesti.
Faceplus: Opada li povjerenje građana u evropske integracije zbog sporosti ili percepcije sporosti procesa?
Kontinuirano snažan trend podrške evropskim integracijama u BiH ukazuj na to da građani žele pozitivne promjene u odnosu na političke zastoja i nepostojanje ekonomskih podsticaja. Rad na reformama je ono što suštinski određuje i brzinu kojoj napreduju odnosi između EU i BiH, i građani to općenito razumiju. Politički lideri trebaju preuzeti odgovornost i ostvariti konkretna poboljšanja koja će prepoznati i EU i građani.
Faceplus: Hoće li nova metodologija EU za Zapadni Balkan olakšati ili otežati put ka članstvu za BiH?
Revidirana metodologija zasniva se na istim i dobro utvrđenim kriterijima za pridruživanje EU koji su utvrđeni još 1993. godine na Evropskom vijeću u Kopenhagenu. U slučaju Zapadnog Balkana, dodatni uvjeti za članstvo postavljeni su u procesu stabilizacije i pridruživanja, a uglavnom se odnose na regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose.
Revidirana metodologija predviđa veću pouzdanost, snažnije političko usmjeravanje, dinamičniji proces i veću predvidljivost. Istovremeno, proces pristupanja EU nastavlja se zasnivati na utvrđenim kriterijima, pravednim i rigoroznim uvjetima i principu vlastitih zasluga.
Da bi napredovali u ovom procesu, zemlje kandidatkinje morat će brže postići istinske i održive rezultate u ključnim oblastima: vladavini prava, reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, sigurnosti, temeljnim pravima, funkcionisanju demokratskih institucija i reformi javne uprave, kao i ekonomskom razvoju i konkurentnosti. Dalji napredak u pomirenju, dobrosusjedskim odnosima i regionalnoj saradnji također je vrlo važan.