Položaj žena u današnjem društvu
Istražujući ideje, probleme, zanimanja žena u prošlosti, došla sam do zaključka kako postoji cikličko kretanje kad je riječ o specifičnom ženskom iskustvu. To znači da se, barem kada je riječ o proteklih dvije stotine godina, neke teme vezane uz žene pojavljuju u određenom trenutku, da bi u nekom ponovno iščezle. Tako se svaki novi naraštaj žena često nalazi u situaciji da vrlo malo ili ništa ne zna o prethodnicama, ženama koje su se u drugačijim povijesnim okolnostima bavile tim istim pitanjima. Mislim da je teško govoriti o pravocrtnom, već prije o spiralnom razvoju. Takva je, na primjer, tema političkih prava žena. Prve su pitanje ženskog prava glasa na svjetskoj pozornici postavile sufražetkinje u Europi, da bi tijekom sljedećih stotinu godina politička prava žena bila postignuta u gotovo svim zemljama svijeta. Znači li to i konačnu pobjedu? Naravno da ne. Činjenica je da mi danas, 75 godina nakon formalno stečenog prava glasa i trideset godina tranzicije.
Poboljšati područje života
Pitanje same dostupnosti određenih profesija ženama je važno, jer pored samog otvaranja profesija i područja ženama, možemo primijeti i čestu feminizaciju određenih profesija. Vidljiva je, na prvi pogled, razlika između otvorenosti recimo učiteljske profesije ženama početkom 20. stoljeća, kada je to zanimanje bilo u većini „muško“ zanimanje, i danas, kada se iz godine u godinu broj studentica Učiteljskog fakulteta vinuo do gotovo 90%. Možemo li reći da je učiteljsko zanimanje danas visoko na ljestvici poželjnih ili propulzivnih zanimanja? Ako sudimo po visini primanja, posumnjat ćemo u tu tezu. Ali, ako znamo da je situacija u često spominjanoj Finskoj sasvim drugačija, moramo se zamisliti nad tom činjenicom. Još više intrigira situacija u medicini, gdje se sve više žena odlučuje za liječnički poziv, a pristup im je olakšan općenito boljim prosjekom ocjena i razinom znanja potrebnom na prijemnom ispitu od muških kolega. Sigurno je da je to znak napretka, demokratizacije znanosti, jer u trenutku kada je ženama dopušteno stjecanje obrazovanja, one su tu mogućnost i iskoristile. No, govori li nam to samo o napretku žena i društva, ili se u činjenici feminizacije nekih profesija skriva i možebitno smanjenje ugleda tih istih profesija. Nekada su učitelji i liječnici bili najugledniji ljudi u selu ili u gradu, no je li i danas tako? I jesu li profesije u kojima su žene slabije zastupljene danas uglednije?
Nedavno istraživanje Eurostata o zastupljenosti žena na menadžerskim pozicijama stavlja Hrvatsku s 24% na nezavidno zadnje mjesto u Europi. Zanimljivo je da su prvih pet mjesta zauzele zemlje bivše Istočne Europe, poput Latvije, Poljske, Bugarske, Mađarske i Slovenije u kojima su žene tijekom komunističkog razdoblja uživale deklarativnu ravnopravnost, ali koje su se za razliku od Hrvatske tijekom tranzicije brže prilagodile tržišnom gospodarstvu i danas su među brže rastućim ekonomijama u Europi. Žene menadžerice zasigurno igraju važniju ulogu u sustavima koji počivaju na meritokraciji.
Zbog čega se vodi kampanija za diskriminaciju žena
Najčešće su pritužbe vezane uz reklame u medijima, a potom uz seksizam u izjavama javnih osoba koje mediji prenose. Građani i građanke se sve više pritužuju na medijske sadržaje jer su nezadovoljni načinom na koji se žene stereotipiziraju i prikazuju u ograničenim rodnim ulogama. Smeta ih i fokusiranje medija na fizički izgled žena koji je uvijek u prvom planu neovisno o kome se radi. Gotovo svakodnevno svjedočimo medijskom trendu komentiranja izgleda i oblačenja političarki čime se na neki način banalizira ono što rade, a pozornost skreće na njihov izgled što nije slučaj kada se radi o političarima.