U BiH djeluje ukupno osam sigurnih kuća koje djeluju u okviru nevladinih organizacija sa smještajnim kapacitetima od ukupno 181 kreveta.
Na području entiteta, Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), trenutno postoji pet sigurnih kuća koje djeluju u okviru nevladinih organizacija sa ukupno 126 kreveta, dok u Republici Srpskoj (RS) djeluju tri sigurne kuće, koje raspolažu sa 55 mjesta.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine krajem decembra 2020. godine dodijelilo je grant sredstva u ukupnom iznosu od 100.000 KM (50.000 eura) za osam nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće u BiH.
Faceplus: Koliko se govori o nasilju nad ženama?
– Evropska agencija za temeljna prava prije nekoliko godina je napravilo jedno veliko istraživanje da 33% žena čak i u EU u toku svog života pd 15 te godine na ovamo doživjela neki oblik nasilja. Što u realnosti znači da niti jedna zemlja nije u potpunosti riješila pitanje nasilja prema ženama- govori za Faceplus Fedira Idžaković, koordinatorica projekta UNWOMEN.
Tek sad nekako dolazi vrijeme da žene počinju malo više pričati o tome, i čak imamo priče o tome šta se dešavalo predhodnih 10 godina.. Izložene su sumnji, strahu i osudama. Dakle, svi možemo nešto uraditi kako na institucionalnom tako i na ličnom nivou. Kada vidite da počiniocu djela ime neka kazna koja je beznačajna to zaista ne govori ženama da su zaštićene i da imaju sigurnost.
Ko može biti osoba od povjerenja?
U Bosni i Hercegovini nasilje u obitelji regulirano je entitetskim kaznenim zakonima, obiteljskim zakonima i zakonima o zabrani diskriminacije.
U oba entiteta postoje i zakoni o zaštiti od nasilja u obitelji koji su do sada mijenjani nekoliko puta.
Prema tim zakonima nakon prijave nasilja, policija određuje zaštitne mjere u roku od 24 sata.
Prema procjeni sudije, ove mjere mogu trajati između 6 i 24 mjeseca. Prema nasilniku moguće je izreći kaznu do sedam godina zatvora.
Faceplus: Koji su sve razlozi zašto žrtve nasilja šute?
Mnogo je razloga zbog kojih žene dugo ostaju u nasilnim vezama.Prije svega to je strah od prijave počinioca jer su svakako dugo vemena živjele u socijalnoj izolaciji. Odvojene od prijatelja od srodnika, i samim tim nemaju dovoljno hrabrosti. Društvo nije dovoljno senzibilizirano potrebno je da imamo više empatije prema ženama žtvama nasilja i potrebno im je ohrabrenje. Fondacija SOS ima broj telefona na koji se može pozvati a to je: 033/222-000, i pozivaju žene kako bi dobile informacije i kako bi prevazišle strah. Mi često imamo i edukativne radionice u srednjim školama gdje radimo sa djecom interaktivno o tome šta je nasilje i kako pomoći osobama koje su preživjele nasilje. – ističe Sanja Saharčić, psihologinja sigurne kuće FDL.
Žrtva I: Nisam se nikada nikome povjerila iako okolina nije mogla da ne primjeti.
U Federaciji BiH posljednja izmjena Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji usvojena je na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH 26. januara.
Tom izmjenom uvodi se institut „osobe od povjerenja“ koji će pomagati žrtvama u sudskim procesima. Ta osoba može biti član obitelji ili druga osoba, kao što je zaposlenik organa starateljstva institucije nadležne za socijalnu i zdravstvenu zaštitu ili zaposlenik druge javne ustanove ili nevladine organizacije u koju žrtva nasilja ima povjerenje.
Prema podacima nevladinih organizacija koje vode sigurne kuće, u 2020. godini u odnosu na 2019., prijavljeno nasilje nad ženama je povećano za skoro 50 posto.